JURAJ II. OD PALINE (od Palina, od Polečnika, Palina, Palinski, Paližna, Paližni, de Palina, de Palyna, Palinaeus, Palinay, Palisnai; Đuro, Gjuro, Georgius, György, Iurai), biskup (Palina, druga pol. XV. st. — kraj Mohača, 29. VIII. 1526). Donedavno su povjesničari mislili da je J. bio odvjetak plemićke obitelji Paližna (G. Pray, P. B. Gams, A. Hodinka, M. Gašić). Tek u novije doba upozoreno je na to da najstarija pisana vrela uz njegovo ime pišu pridjevak de Palina i de Palyna (S. Brodarić), od Palina (A. Vramec), Palinaeus (M. Istvánffy). Budući da se na području srednjovjekovne Vukovske županije spominje više mjesta toga imena, a dva su imala i utvrdu, ne može se sa sigurnošću reći na koju se Palinu odnose spomenuti navodi. Prema Brodariću J. je studirao pravo te učenošću i neporočnim životom stekao ugled. Bosanskim biskupom postao je vjerojatno 1524. U mjesecima pred Mohačku bitku pomagao je kaločkomu nadbiskupu Pavlu Tomoriju u organizaciji obrane od Turaka, kako svjedoče pisma baruna Antonija Burgija. Prenio je kralju Ludoviku II. Tomorijev prijedlog da se od Turaka zatraži mir i po cijenu tributa. Na Tomorijev se poziv kraj Báte pridružio kralju s četom vojnika te je sudjelovao u bitki u kojoj je izgubio život.
LIT.: A. Vramec: Kronika vezda znovich zpravliena kratka. Lublana 1578, 55r. — G. Pray: Specimen hierarchiae Hungaricae complectens seriem chronologicam archiepiscoporum et episcoporum Hungariae, 2. Posonii et Cassoviae 1779, 437. — F. Toldy: Analecta monumentorum Hungariae historica, 1. Budapest 1871, 298. — P. B. Gams: Series episcoporum Ecclesiae catholicae. Ratisbonae 1873, 369. — A. Ipoly i V. Fraknói: Relationes oratorum pontificiorum 1524–1526. Budapest 1884, 340, 350, 425, 428. — E. Fermendžin: Chronicon observantis provinciae Bosnae Argentinae ordinis s. Francisci Seraphici. Starine, 1890, 22, str. 26. — D. Csánki: Magyarország történelmi földrajza a Hunyadiak korában, 2. Budapest 1894, 340, 379. — A. Hodinka: Tanulmányok a bosnyák-djakovári püspökség történetéből. Budapest 1898, 93. — A. Hoffer: Dva odlomka iz povećeg rada o kršćanskoj crkvi u Bosni. U: Spomen-knjiga iz Bosne. Zagreb 1901, 136. — F. Šišić: Studije iz bosanske historije. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 15(1903) 2, str. 336. — G. Gulik i C. Eubel: Hierarchia catholica medii et recentioris aevi, 3. Monasterii 1923, 137. — F. Šišić: Nešto o bosansko-đakovačkoj biskupiji i đakovačkoj katedrali. Godišnjica Nikole Čupića (Beograd), 1935, 44, str. 60. — E. Gašić: Brevis conspectus historicus dioecesium Bosniensis-Diacovensis et Sirmiensis. Essekini 1944, 23. — S. Brodarić: De conflictu Hungarorum cum Solymano Turcarum imperatore ad Mohach historia verissima. Budapest 1985, 39, 50, 56. — A. Šuljak: Bosanski biskupi od prelaza u Đakovo do 1526. godine. U: Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne. Sarajevo 1991, 274, 280. — I. Mažuran: Đakovo i Bosansko-đakovačka biskupija od 1239. do 1536. godine. Diacovensia, 3(1995) 1, str. 144–145.
Stanko Andrić (2005)
