KALOGJERA, Stipica

traži dalje ...

KALOGJERA, Stipica (Stjepan), skladatelj, dirigent i aranžer (Beograd, 24. V. 1934). Sin publicista Nike. U Zagrebu učio violinu i trublju u Državnoj muzičkoj školi 1948–52; gimnaziju završio 1952. Diplomirao 1962. na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Za studija počeo se baviti zabavnom glazbom svirajući trublju na plesnim večerima. Od 1958. bio trubljač, potom pijanist, a 1991–93. glazbeni producent u Plesnom orkestru RTV Zagreb (danas Big Band HRT). Sklada od 1958. Napisao oko 70 zabavnih popijevka, od kojih se ističu Vino i gitare, Ti si moja obala, Dobra večer, uzorita, Sviraj mi, gitaro, Margarita, Vjeruj mi, Krovovi, Ti, koju ne poznam, Poslije kiše dolazi sunce, Bit ćeš uvijek moja, Adrese moje mladosti, Ča je bilo tega više ni, Ponoćno sunce i Tvojih pola sata. Neke su tiskane u zbirci 16 pjesama (Najpoznatija djela naših kompozitora. Album 4. Zagreb 1986). Popularnost su stekli njegovi mjuzikli O’Kaj. Kaj-bojski glazbeni strip (1974; te godine Nagrada »Ivan Zajc« za najbolju instrumentaciju) i Kaj2O (1985; oba N. Škrabe, B. Senker i T. Mujičić). Skladao i scensku glazbu za dječje predstave te glazbu za animirane filmove (Krava na mjesecu, D. Vukotić, 1959; Inspektor maska, J. Duiella, 1969; Miš na Marsu, B. Ranitović, 1980), dječje TV serije i emisije (Mendo i Slavica, Višnja Lasta, 1958; Dječak na triciklu, M. Bjažić, 1967; Riki, Ilko Rosić, 1969; Dječak i naočale, Željko Drakulić, 1978). Jedan je od naših najistaknutijih aranžera; napisao oko 4000 aranžmana za različite sastave, od combo sastava do simfonijskoga orkestra, za mnoge festivale, nosače zvuka i TV emisije (A. Marti, 1970-ih). Osobito su uspješni aranžmani za popijevke Galeb i Skalinada (Z. Runjić) te Cesarica (Zlatan Stipišić, nagrada »Porin« 1994. za najbolji aranžman). Aranžmani mu se odlikuju inventivnošću, zanimljivim harmonijskim rješenjima i funkcionalnom instrumentacijom. Kao skladatelj i aranžer sudjelovao na mnogim domaćim i inozemnim zabavnoglazbenim festivalima (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao festivalskim orkestrima u nas (stalni šef dirigent festivala u Splitu od 1980-ih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998). Uspješan je glazbeni producent nosača zvuka (nagrade »Porin« 1994. za producenta godine i 1998. za album godine Ministarstvo A. Dedića, koproducent). God. 1999. bio je umjetnički direktor Zagrebfesta.

LIT.: (Intervjui): M. Weltrusky, Svijet, 1981, 15. XI, str. 29. — Novi list, 48(1994) 24. IV, str. 14. — M. Farkaš, Slobodna Dalmacija, 57(1999) 16. XII, Pr., str. 5. — K. Kovačević i E. Krpan: Hrvatsko društvo skladatelja 1945.–1995. Zagreb 1995. — I. Orešić: Nima Splita do Splita. Vjesnik, 65(2004) 24. VI, str. 8–9.
 
Marijana Pintar (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KALOGJERA, Stipica. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 27.4.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/kalogjera-stipica>.