KARABAIĆ, Nedjeljko, etnomuzikolog i skladatelj (Malinska, 20. I. 1924 — Rijeka, 26. IX. 1958). Završio gimnaziju 1943. u Krku, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao romansku grupu i povijest južnoslavenskih književnosti 1952. Usporedno je učio violinu i glasovir u zagrebačkoj srednjoj muzičkoj školi (danas škola »Vatroslav Lisinski«). Od 1953. nastavnik je osmogodišnje škole u Rijeci te istodobno 1953–56. predavač glazbenoga folklora u Muzičkoj školi »Ivan Zajc«. Tijekom 1950-ih bio je stalni vanjski suradnik Radio-Rijeke i s I. Matetićem Ronjgovom autor ciklusa emisija Istarski glazbeni folklor. God. 1946–54. bio je suradnik Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu (danas Institut za etnologiju i folkloristiku). Posvetivši se zarana istraživanju narodne glazbe rodnoga kraja, potom i širega područja, skupljao je i zapisivao izvorne narodne popijevke, svirku i plesove Hrvatskoga primorja i Istre. U Institutu za etnologiju i folkloristiku pohranjeno je 13 rukopisnih zbirka njegovih zapisaka (gotovo 900 popijevka): Narodne popijevke s otoka Krka, sv. 1–7, 1946–53; Narodne popijevke i 6 pjesama iz Kotara Pakrac i Daruvar, 1951; Narodne popijevke iz Kotara Karlovac, 1951; Narodne popijevke iz Istre, sv. 1–3, 1952. i Pjesme s otoka Cresa, 1954. Notne je zapiske poslije upotpunio magnetofonskim snimkama, te je u svem skupio više od tisuću melodija. Rezultate istraživanja izložio je u knjizi Muzički folklor Hrvatskog primorja i Istre (Rijeka 1956) poprativši ju s 42 notna zapiska, snimljena u prilogu na pet gramofonskih ploča (Jugoton, serija Etnophilia). U iscrpnim komentarima svakoga primjera (26 vokalnih i 15 instrumentalnih) naveo je značajke melodije, ritma, tempa i dinamike, fonetske osobitosti teksta, analizu stiha, opisao oblike i načine pjevanja i sviranja, instrumentarij, plesove i nošnje te naznačio područje raširenosti primjera i možebitne utjecaje susjednih folklornih područja. Odredio je i granice istarsko-primorskoga glazbenoga izraza, obuhvativši njima čitavo hrvatsko područje Istre, Hrvatsko primorje s otocima (Cres, Lošinj, Krk, Susak, Unije te dijelom Rab i Pag), prema sjeveru područje do Gorskoga kotara i dalje, a na jugu do Senja i graničnoga područja s Likom. Svojim je djelom dao temeljni prinos očuvanju i proučavanju glazbene baštine istarsko-primorskoga područja. Njegovi su notni zapisci svrstani, prema prosudbi stručnjaka, u najprecizniji melografski rad (J. Požgaj), a snimke izvorne narodne glazbe pobudile su zanimanje i priznanja i u inozemstvu. Na temelju toga rada primljen je u Međunarodni savjet za folklornu glazbu (International Folk Music Council) pri UNESCO i pozvan da održi predavanja u Njemačkoj, a pojedine radijske postaje emitirale su napjeve s njegovih ploča, osobito među hrvatskim iseljenicima u SAD i Čileu. Objavio je rasprave Zapisivačeva razmišljanja o narodnim popijevkama Istre i otoka Krka (Ljetopis JAZU, 1953, 60), O muzičkom folkloru otoka Lošinja i Cresa (Ibid., 1954, 61). Skladao je djela za instrumentalne sastave Bodulska serenada i ples i Subotnja noć u Istri za orkestar, Bodulski tanac za violinu i glasovir te dvopjev Šojka. Ostavio je i više obradba narodnih popijevka za tamburaški orkestar, za ženski zbor i za glas i glasovir. Popularnost je stekla njegova obradba popijevke Popuhnul je tihi vetar i odnesal Mari krunu za glas i glasovir, koja se često izvodi i u verziji za zbor. O njem je u Malinskoj održan 1994. znanstveni skup. Crkveni pjevački zbor župe Dubašnica od 1968. nosi njegovo ime.
LIT.: J. Požgaj: Nedjeljko Karabaić – Muzički folklor Hrvatskog Primorja i Istre. Riječka revija, 6(1957) 1/2, str. 36–38. — (Nekrolozi): Isti, Ibid., 7(1958) 5, str. 356–357. — V. Žganec, Journal of the International Folk Music Council (Cambridge), 11(1959) str. 91–92. — V. Fajdetić: Istranin će me shvatiti. Dometi, 2(1969) 1, str. 101–105. — Isti: Nedjeljko Karabaić i Muzički folklor Hrvatskog primorja i Istre. Krčki zbornik, 1970, 1, str. 539–543. — P. Kinderić: Uz 70. obljetnicu rođenja Nedjeljka Karabaića (1924–1958). Marijin Trsat, 28(1994) 2, str. 11. — I. B. Pavičić: Znanstveni skup o Nedjeljku Karabaiću. Novi list, 48(1994) 31. VIII, str. 13. — I. Žic: Velikan pučke popijevke. Ibid., 24. X, str. 15. — (Prilozi o N. Karabaiću): M. Radić, M. Riman, B. Fučić, Sveti Apolinar, 10(1994) 13(30), str. 5–13. — I. Brusić: Nedjeljko Karabaić, glazbenik, muzikolog i melograf. Krčki kalendar 1995, str. 70–74. — L. Ruck: Zanesen zvukovima zavičaja. Sušačka revija, 6(1998) 21, str. 87–90. — Ista: Nedjeljko Karabaić zaslužni znanstvenik. Cantus, 2004, 126, str. 76–77. — Ista: Zajčevi dani. Ibid., 130, str. 36.
Ivona Ajanović-Malinar (2009)
