KELLER, Antun (Koler, Anton), slikar (Pfronten kraj Füssena, 1775 — ?). Napustivši rodni grad zbog ratne opasnosti i radi stjecanja slikarskoga umijeća, putovao Bavarskom i Štajerskom. Od 1798. studirao na ALU u Beču. God. 1801. dolazi u Varaždin, odakle se nakon ožujka 1811. odselio u Zagreb gdje 1816. uzima u nauk Vinka Walloneka i dokumentirano djeluje do 1826. Slikao portrete, djelomice pod utjecajem klasicizma i bidermajera, te crkvene slike u kasnobaroknoj maniri (oltarne pale u ulju i freske). Najranija sačuvana djela u Hrvatskoj portreti su varaždinskoga trgovca Vincenza Gortana i njegove supruge iz 1804 (oba u MUO). Portretirao župnika Luku Klokočevića 1819 (Muzej Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu) te glazbenika J. Herovića oko 1820 (Samoborski muzej). Njegove potpisane i datirane pale nalaze se u crkvama varaždinske okolice (Sv. Josip, 1810, kapelica u Podvorcu kraj Bisaga; Sv. Barbara i Sv. Josip s djetetom Isusom u naručju, obje 1811, župna crkva u Gornjem Knegincu; Sv. Antun Padovanski, 1815, crkva sv. Marka u Vinici) i u Zagrebu (Sv. Ivan Nepomuk, 1820, Dijecezanski muzej, izvorno župna crkva sv. Marije). God. 1826. završio pale za zagrebačku kapelu sv. Jurja u Jurjevskoj ul.: Bezgrješno začeće, Sv. Petar (obje nestale prije 1942) i Sv. Juraj. Zidne slike radio oko 1815. u kapeli Svetoga Trojstva u dvorcu Keglevića u Loboru (likovi evanđelista i prikaz Svetoga Trojstva), a 1817. u svetištu župne crkve bl. Augustina Kažotića u Lupoglavu kraj Dugoga Sela (četiri svetca, među kojima kraljevi Stjepan i Ladislav). Po narudžbi zagrebačkoga biskupa M. Vrhovca izveo oko 1820. dvije freske s prizorima iz života sv. Maksimilijana (u kapeli srušenoj u potresu 1880) za remetsku crkvu. Prema Ž. Jiroušeku, naslikao je 1813. Križni put u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu, a Marijana Schneider (1973) pripisuje mu tri portreta nastala u razdoblju 1805–10. i portret gospođe Stanković (oko 1820, svi u HPM). Umro vjerojatno u Zagrebu prije 1837.
LIT.: I. Kukuljević Sakcinski: Slovnik umjetnikah jugoslavenskih. Zagreb 1858. — Die St. Juraj-Kapelle. Agramer Tagblatt, 30(1915) 93, str. 6. — Gj. Szabo: Iz starih dana Zagreba. Narodna starina, 8(1929) 19, str. 113. — Ž. Jiroušek: Opći pregled umjetnosti. U: Naša zemlja. Almanah Kraljevine Jugoslavije. Zagreb 1938, 81. — K. Dočkal: Diecezanski muzej Nadbiskupije zagrebačke. Zagreb 1940. — M. Stahuljak: Naše crkve i kapele. Hrvatska prošlost, 1942, 3, str. 133. — A. Simić-Bulat: Sjeverozapadna Hrvatska. U: Slikarstvo XIX stoljeća u Hrvatskoj (katalog izložbe). Zagreb 1961, 23, 204. — I. Lentić-Kugli: Jedno nepoznato djelo slikara Antuna Kellera u Knegincu. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 17(1968) 6, str. 19–20. — I. Bach: Dolazak slikara Antuna Kellera u Varaždin. Ibid., 18(1969) 3, str. 13–16. — M. Nedeljković: Zbirka portreta XIX stoljeća u Muzeju Brodskog Posavlja. Zbornik slavonskih muzeja, 1969, 1, str. 119. — M. Schneider: Portreti 1800–1870 (katalog zbirke). Zagreb 1973. — A. Horvat: Pregled spomenika kulture s područja općine Dugo Selo. Kaj, 13(1981) 4, str. 95. — A. Horvat, R. Matejčić i K. Prijatelj: Barok u Hrvatskoj. Zagreb 1982. — Portreti (katalog izložbe). Samobor 1983. — G. Gamulin: Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća. Zagreb 1995. — M. Schneider: Majstori ukrasa: vezilci i slikari. U: J. Borošak-Marijanović, Zastave kroz stoljeća (katalog izložbe). Zagreb 1996. — Bidermajer u Hrvatskoj 1815–1848 (katalog izložbe). Zagreb 1997.
Višnja Flego (2009)
