KLEŠIĆ, Pavao (Klušić, Clessich, Clexich, Clossich; Paul, Paulus, Pavel), vojvoda (?, o. pol. XIV. st. — ?, nakon 24. VIII. 1415). Vjerojatno je u javnom i političkom životu nastupao i prije, no djelovanje mu se može pratiti tek od 1389, kad je imao jednu od većih uloga u političkom nastojanju kralja Tvrtka I. da podvlasti dalmatinske gradove. Tada je nosio naslov kneza i bio jedan od zapovjednika bosanske vojske. U proljeće te godine nalazio se u okolici Klisa i od Trogirana zahtijevao da mu pošalju strijelce i topove. Nakon uspjeha bosanske vojske u prosincu 1389. protiv snaga kralja Žigmunda, a prije 30. VIII. 1390, imenovao ga je Tvrtko I. vojvodom Kraljevine Hrvatske. Potkraj kolovoza 1390. na kraljevskom je dvoru u Sutjesci nazočio susretu Tvrtka I. i splitskoga nadbiskupa Andrije Benzija, kojemu je kralj potvrdio sva prava i posjede što ih je Splitska nadbiskupija uživala u doba kralja Ludovika I, a Klešiću i drugim svojim službenicima u Dalmaciji i Hrvatskoj naložio da nadbiskupa, njegovu Crkvu i njegove nasljednike »koji će pristajati uz nas i naše potomke« brane i štite. U povelji kralja Dabiše od 2. IV. 1394, koja je sačuvana kao krivotvorina I. T. Mrnavića, K. je sa srodnicima naveden kao jedan od svjedoka. U kraljevoj se pratnji, također kao svjedok isprava, spominje od studenoga 1398. do veljače 1399, najprije u Duvnu, potom »va slavnoj našoj vojsci« u Lišnici u Usori, gdje je očekivao ugarski napadaj, te na dvoru u Sutjesci; u posljednjoj (5. II) među vlastelom i velmožama. U proljeće 1403. sudjelovao je u pokretu dijela vlastele protiv kralja Ostoje koji mu je stoga oduzeo posjede, pa je utočište našao u Dubrovniku, kamo je u studenom stigla i njegova supruga. Posredovanjem poglavara Crkve bosanske, djeda Radomira, Ostoja se u siječnju 1404. pomirio s odbjeglim vojvodom obećavši da će mu vratiti sve što je bilo njegovo, osim grada Visućeg na Cetini i primorja pod njim. Vratio mu je grad u Glamoču i sve što je držao u njem te u Duvnu i »u Bosni«. Po odbjegloga vojvodu Radomir je u Dubrovnik poslao svoje ljude, a kralj ga je predao njemu u zaštitu dok njegovu moguću »nevjeru« ne ispita mješovita porota, sastavljena od predstavnika Crkve bosanske i bosanske vlastele. M. Dinić navodi da je K. poslije sa sinom prešao na katoličanstvo. U dobrim odnosima s Ostojom ostao je tijekom travnja te bio uz njega u Visokom kad je kralj 22. travnja izdao povelju Mlečanima, a ostao mu je odan i nakon njegova svrgnuća u svibnju. U povelji Tvrtka II. Kostanjićima (sačuvana u latinskom prijevodu s pogrješnom datacijom 1398) kralj ističe kako su mu oni »poslužili« kad je K. poveo protiv njega vojsku iz Ugarske, a Đ. Tošić dopušta mogućnost da je sudjelovao u jednom od triju ugarskih pohoda protiv Bosne u srpnju 1405, kolovozu 1406. ili rujnu 1408. Nakon tih događaja o njem nema vijesti do ljeta 1415, kad je boravio na kraljevskom dvoru u Sutjesci.
LIT.: G. Fejér: Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis, X/5. Budae 1833, 645. — F. Rački: Pokret na slavenskom jugu koncem XIV i početkom XV stoljeća. Rad JAZU, 1868, 3, str. 102. — Š. Ljubić: Listine o odnošajih između Južnoga Slavenstva i Mletačke Republike, 5. Zagreb 1875, 40. — V. Klaić: Poviest Bosne do propasti kraljevstva. Zagreb 1882, 191, 195, 201, 215, 219, 221–222. — J. Jelčić i L. Thallóczy: Diplomatarium relationum Reipublicae Ragusanae cum Regno Hungariae. Budapest 1887, 116–117, 143. — N. Jorga: Notes et extraits pour servir à l’histoire des croisades au XVe siècle, 2. Paris 1899. — F. Šišić: Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350.–1416.). Zagreb 1902, 74, 180, 182. — J. Jelenić: Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole. Sarajevo 1906, 20, 22–23, 25–26, 42, 130, 135. — Lj. Stojanović: Stare srpske povelje i pisma, I/1. Beograd—Sr. Karlovci 1929, 420, 422, 426, 433–434. — M. J. Dinić: Državni sabor srednjevekovne Bosne. Beograd 1955, 26, 53, 58, 68, 75. — G. Novak: Povijest Splita, 1. Split 1957. — S. Ćirković: »Verna služba« i »vjera gospodska«. Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu, 1962, VI/2, str. 106–107, 110. — Isti: Istorija srednjovekovne bosanske države. Beograd 1964. — F. Miklošič: Monumenta Serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii. Graz 1964², 232, 234, 236. — M. J. Dinić: Iz Dubrovačkog arhiva, 3. Beograd 1967. — S. Ćirković: Komentari i izvori Mavra Orbina. U: M. Orbin, Kraljevstvo Slovena. Beograd 1968. — J. V. A. Fine: Uloga bosanske crkve u javnom životu srednjovekovne Bosne. Godišnjak Društva istoričara BiH, 19(1970–71) str. 21–22. — P. Anđelić: Originalni dijelovi dviju bosanskih povelja u falzifikatima Ivana Tomke Marnavića. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Arheologija, NS 1971, 26, str. 349, 352, 360. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 2. Zagreb 1980, 293, 296, 368, 372. — Diplomatički zbornik, 17. Zagreb 1981, 313. — P. Anđelić: Srednji vijek – doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz historiju, 1. Visoko 1984, 125, 283–285. — S. Ćirković: Bosanska crkva u bosanskoj državi. U: Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine, 1. Sarajevo 1987, 224–227. — Đ. Tošić: Dvije bosanske povelje iz XV vijeka. Istorijski časopis (Beograd), 40–41(1993–94) str. 20, 24, 41. — P. Ćošković: Krstjanin Vlatko Tumurlić i njegovo doba. Croatica Christiana periodica, 19(1995) 35, str. 26, 29, 40. — Isti: Veliki knez bosanski Tvrtko Borovinić. Ibid., 20(1996) 37, str. 71. — M. Šunjić: Bosna i Venecija (odnosi u XIV. i XV. st.). Sarajevo 1996. — M. Ančić: Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću. Zadar—Mostar 1997. — A. Solovjev: Istorija srpskog grba i drugi heraldički radovi. Beograd 2000. — M. Ančić: Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne. Zagreb 2001. — R. Mihaljčić: Vladarske titule oblasnih gospodara. Prilog vladarskoj ideologiji u starijoj srpskoj prošlosti. Beograd 2001. — J. Mrgić-Radojčić: Donji Kraji. Krajina srednjovekovne Bosne. Beograd 2002. — Đ. Tošić: Pismo dubrovačkog poslanika Ivana Gundulića o smrti kneza Pavla Radenovića. U: Zemlja Pavlovića. Srednji vijek i period turske vladavine. Banja Luka—Srpsko Sarajevo 2003, 359, 363, 366. — P. Ćošković: Crkva bosanska u XV. stoljeću. Sarajevo 2005. — D. Lovrenović: Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387–1463. Zagreb—Sarajevo 2006. — S. Rudić: Vlastela Ilirskog grbovnika. Beograd 2006.
Pejo Ćošković (2009)
