KOŽUL, Marko (Kožulj), političar (Ražanac, 10. IV. 1887 — Zagreb?, 3. VII. 1945?). U Zadru 1907. završio gimnaziju, u Zagrebu 1913. temeljem rigoroza doktorirao pravo. Nakon 1918. u Šibeniku se bavio odvjetništvom te, isprva kao nositelj liste HSS na općinskim izborima, potom kao njezin disident, bio 1926–27. gradski načelnik i nakon raspuštanja općinskoga vijeća komesar, a nakon općinskih izbora 1928. bio imenovan prisjednikom. Podupro diktaturu kralja Aleksandra te 1931. na listi P. Živkovića postao zastupnikom u Narodnoj skupštini. U vladama B. Jevtića i M. Stojadinovića bio je ministar građevina 1935–37. Tih je godina bio pokretač i najistaknutiji promicatelj rasterećenja prezaduženih poljodjelaca i drugih gospodarstvenika; izlagao je mjere za reguliranje dugova i gospodarski oporavak (obustava ovrha, povećanje cijena sirovina i poljodjelskih proizvoda, javni radovi), a zauzimao se i za dodatnu novčanu emisiju (mimo Narodne banke) koja bi poslužila konverziji dugova. Nakon 1937. kao odvjetnik radio u Zagrebu (1938. posredovao u pokušaju D. Cvetkovića da se sastane s V. Mačekom). U srpnju 1945. Vojni sud 2. armije JA zbog navodne ga je suradnje s okupatorom osudio na smrt te je po svem sudeći smaknut. — Pjesmama te povijesnim, kulturološkim i drugim člancima javio se u periodicima Mlada Hrvatska (1909, 1911), Grabancijaš (1910), Narodni list (1917), Jadranska pošta (1927), Industriski pregled (Beograd 1936), a govori i izjave objavljeni su mu 1935–37. u beogradskima Štampa, Politika, Privredni pregled, Jugoslavija i Pravda, novosadskoj Smotri i Narodnim novinama. Gradivo njegove odvjetničke pisarnice s dijelom privatne korespondencije čuva se u DA u Zagrebu.
LIT.: (Intervjui): Ekonomska politika, 1(1935) 15, str. 1. — Industriski pregled (Beograd), 3(1935) 2/3, str. 6–8. — Predlog g. Dr. Kožula i drugova o rešenju zemljoradničkih dugova. Narodno blagostanje (Beograd), 7(1935) 48, str. 755–756. — »Samo devalvacijom može se rešiti pitanje prezaduženja«. Politika (Beograd), 33(1936) 13. I, str. 3; 14. I, str. 5. — Problem razduženja. Jugoslovenski Lloyd, 28(1936) 12, str. 1–2. — Lj. Boban: Maček i politika Hrvatske seljačke stranke 1928–1941, 1. Zagreb 1974. — T. Stojkov: Vlada Milana Stojadinovića (1935–1937). Beograd 1985. — N. Rušinović: Moja sjećanja na Hrvatsku. Zagreb 1996, 54, 59–60, 84–85, 97–98, 104–106, 163–165, 180, 189–190, 284–285. — N. Kisić-Kolanović: Vojskovođa i politika. Sjećanja Slavka Kvaternika. Zagreb 1997. — Yugoslavia. Political Diaries 1918–1965, 3. Slough 1997, 17. — T. Šitin: Stjepan Radić i Dalmacija (1918.–1928.). Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 42(2000) str. 446–447, 453, 464, 466, 468–469, 473. — H. Matković: Studije iz novije hrvatske povijesti. Zagreb 2004. — I. Dobrivojević: Policija i žandarmerija u doba šestosiječanjskog režima kralja Aleksandra (1929.–1935.). Časopis za suvremenu povijest, 38(2006) 1, str. 131–132.
Dino Mujadžević (2009)
