KOLOSVÁRY, Stjepan (Kološvari, Kolosvary, Koloswary; Stephanus), kanonik (?, o. 1738 — Zagreb, 19. I. 1798). Prema zapisku u vizitacijskom izvješću 1765, mogao bi biti iz Eperješa (Eperies, Prešov). Nakon studija filozofije u Budimu upućen kao gojenac zagrebačkoga sjemeništa 1755. u Bolognu, gdje je 1760. stekao doktorat iz teologije. Zaređen 1761, bio župnik u Moravču. Od 1772. kanonik je Zagrebačkoga kaptola, 1790. arhiđakon čazmanski, 1793. bekšinski. Imenovan 1773. profesorom teologije (theologia specialis) na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji znanosti, potom nakon natječaja izabran i potvrđen od Marije Terezije 1776. te do 1782. predavao dogmatiku. Prodekan Akademije 1781. Bio čuvar kaptolskoga pečata 1774–76. i protokolist 1778–97. Kad je Josip II. smanjio 1787. broj zagrebačkih kanonika, premješten u Pečuh; vratio se nakon careve smrti 1790. Zabilježen 1778. kao član zagrebačke slobodnozidarske lože Razboritost (Prudenzia), a 1793. kao kanonski vizitator pohodio je župe u čakovečkoj okolici. U Zagrebu je 1781. tiskan govor (Trauer-Rede) što ga je te godine u caričin spomen održao u crkvi sv. Marka.
LIT.: V. Klaić: Kr. akademija znanosti u Zagrebu (1776). Hrvatsko kolo, 7(1912) str. 15, 25. — V. Dukat: Pater Gregur kapucin (Juraj Malevac), kajkavski književnik XVIII. vijeka. Rad JAZU, 1915, 207, str. 148–149, 151. — Lj. Ivančan: Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924 (rkp. u Kaptolskom arhivu, Zagreb, str. 878–879). — Isti: Zagrebački Kaptol (1093–1932). Croatia sacra, 2(1932) 4, str. 200. — Zbornik zagrebačke Klasične gimnazije 1607.–1957. Zagreb 1957, 1019. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1. Zagreb 1969. — Š. Jurić: Croatiae scriptores Latini recentioris aetatis. Zagrabiae 1971. — J. Kolanović: Jedna sporna epizoda iz života Maksimilijana Vrhovca. Croatica Christiana periodica, 5(1981) 7, str. 6, 20. — M. Hrg i J. Kolanović: Kanonske vizitacije zagrebačke (nad)biskupije. Ibid., 8(1984) 14, str. 191. — Annali del Collegio ungaro-illirico di Bologna 1553–1764. Bologna 1988, 302, 307. — F. E. Hoško: Liberalni katolicizam kao sastojnica ideologije ilirizma. Croatica Christiana periodica, 15(1991) 28, str. 52. — J. T. Šagi Bunić: Facultas theologica catholica in universitate Zagrabiensi. Ibid., 17(1993) 32, str. 161. — K. Dočkal: Hrvatski kolegij u Beču 1624–1784. Wien—Zagreb 1996. — L. Dobronić: Zagrebačka akademija. Visokoškolski studiji u Zagrebu 1663.–1874. Zagreb 2004.
Vera Humski (2009)
