KOPIJAREVIĆ STRAŽEMANAC, Ivan (Ioannes a Straxemano), ljetopisac (Stražeman kraj Velike, 1673 — Velika, 15. X. 1757). Osnovnu i srednju izobrazbu stekao vjerojatno u samostanu u Našicama, studij filozofije po svem sudeći završio na Visokoj filozofskoj školi u Budimu, a na studij teologije u Bresciu pošao kao svećenik 1706. Odgojitelj novozavjetovanika u Velikoj 1717, zvanje profesora teologije stekao prije 1718, kad je preuzeo profesorsko mjesto na Visokoj bogoslovnoj školi u Budimu, na kojoj je predavao do 1721. Gvardijan je tamošnjega franjevačkoga samostana 1723–26, provincijski definitor i upravitelj rezidencije u Beogradu 1726–29. te provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene 1729–32. Na generalnom kapitulu Reda u Milanu 1729. ishodio je dopuštenje da se šest rezidencija proglasi samostanima pod uvjetom da ih nastanjuje po 12 redovnika. Na provincijskoj kongregaciji u Sinju 1730. samostanima su proglašene rezidencije u Vukovaru, Cerniku i Radni, na kongregaciji 1731. na Visovcu (prema E. Fermendžinu u Brodu) one u Tolni i Beogradu. Osobito se brinuo o odgoju i izobrazbi mladih članova Provincije. Odredio je da se u samostanima u Budimu, Osijeku, Požegi i Beogradu drži četiri ili pet mladića koji bi prije filozofsko-teološkoga studija polazili isusovačke gimnazije, a 1730. osnovao je tri gramatičke škole u Dalmaciji i jednu u Đakovu. Nakon isteka službe provincijala bio je predsjednik ili član ispitnih komisija u provincijskim visokim školama, generalni vizitator u Provinciji sv. Ladislava 1734. i Bosni Srebrenoj 1741, a 1751. preuzeo je službu zamjenika generalnoga vikara zagrebačkoga biskupa (vjerojatno do 1754). Posljednjih petnaestak godina najčešće je boravio u samostanu u Velikoj. Ondje je 1730. sastavio ljetopis Paraphrastica et topographica expositio totius almae provinciae Bosnae Argentinae fratrum minorum de opservantia (sačuvan u trima rukopisima u samostanima u Slavonskom Brodu i Požegi; kao Povijest Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Zagreb 1993, preveo i priredio S. Sršan), u kojem, donijevši mnogobrojne isprave, u 12 poglavlja piše o povijesti franjevaca i Provincije Bosne Srebrene od njihova dolaska do njegova doba. Ljetopisom su se služili mnogi franjevački ljetopisci i povjesničari, a E. Pavić neke je dijelove preuzeo u cijelosti; izvadak je uvršten u izbor I. Pranjkovića Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljeća (Sarajevo 2005).
LIT.: E. Pavić: Ramus viridantis olivae. Budae 1766, 100, 211, 235. — S. Zlatović: Franovci države Presvet. Odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji. Zagreb 1888, 242. — E. Fermendžin: Chronicon observantis provinciae Bosnae Argentinae ordinis s. Francisci Seraphici. Starine, 1890, 22, str. 55–56, 63–64. — M. V. Batinić: Franjevci u Biogradu. Franjevački glasnik, 12(1898) 5, str. 69–71; 6, str. 81–83; 7, str. 97–99; 8, str. 113–115; 9, str. 135–136; 11, str. 161–162. — J. Jelenić: Izvori za kulturnu povjest bosanskih franjevaca. Sarajevo 1913, 61, 63, 65, 73–74, 77, 88, 100, 104–105. — Isti: Necrologium Bosnae Argentinae. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 28(1916) 3/4, str. 354. — Isti: Spomenici kulturnoga rada franjevaca Bosne Srebreničke. Mostar 1927. — R. Drljić: Povijest franjevačkog samostana u Beogradu od o. Ivana Stražemanca. Kalendar svetog Ante, 8(1933) str. 166–171. — J. Božitković: Kritički ispit popisa bosanskih vikara i provincijala (1339–1735). Beograd 1935, 141–144. — R. Drljić: Propast Bosne u Ljetopisu fra Ivana Stražemana (Kopijarevića). Napredak (kalendar), 30(1940) str. 86–90. — J. Bösendorfer: Prikaz povijesti franjevaca na slavenskom Jugu, njihova školstva, života i rada fra Ivana Stražemanca, prvog slavonskog topohistoriografa. Dobri Pastir, 15–16(1966) str. 410–412. — D. Mandić: Franjevačka Bosna. Rim 1968. — F. E. Hoško: Dvije osječke škole u 18. stoljeću. Kačić, 8(1976) str. 146–147, 151, 154, 187–188. — Isti: Topohistoriografsko djelo Emerika Pavića kao izvor za hrvatsku crkvenu i kulturnu povijest. Ibid., 9(1977) str. 77–78. — Isti: Prosvjetno i kulturno djelovanje bosanskih i hrvatskih franjevaca tijekom 18. stoljeća u Budimu. Nova et vetera, 28(1978) 1/2, str. 124–126. — B. Benić: Ljetopis sutješkog samostana. Sarajevo 1979. — A. S. Kovačić: Pad Bosne i Hercegovine pod Turke u spisima bosanskohercegovačkih franjevaca. Nova et vetera, 29(1979) 1, str. 124–125, 138. — N. Lašvanin: Ljetopis. Sarajevo 1981. — A. Zirdum: Filip Lastrić–Oćevac 1700–1783. Zagreb 1982. — F. E. Hoško: Franjevačke visoke škole u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zagreb 2002.
Robert Skenderović i Pejo Ćošković (2009)
