KORKA, Jovan, arhitekt (Nova Gradiška, 29. II. 1904 — Sarajevo, 22. VI. 1990). U Zagrebu završio gimnaziju 1922, diplomirao arhitekturu na Tehničkoj visokoj školi 1926, s prekidima radio u atelijeru V. Šterka, a od 1931. kao samostalni arhitekt. Od 1941. u Beogradu nastavnik u Školi za primijenjenu umjetnost (ŠPU), od 1944. viši savjetnik u Ministarstvu građevina, od 1946. ponovo u ŠPU, 1948. predavač na Akademiji primijenjenih umjetnosti te 1949–52. ravnatelj arhitektonskoga odsjeka u Zavodu za primijenjenu umjetnost NR Srbije. Na Tehničkom je fakultetu u Sarajevu (od 1961. Arhitektonsko-urbanistički, danas Arhitektonski fakultet) od 1952. bio izvanredni i od 1961. do umirovljenja 1973. redoviti profesor (projektiranje javnih zgrada); vodio arhitektonski odjel. God. 1933–39. uglavnom radio s arhitektima Đorđem Krekićem i Georgom Kiverovom te s njima pridonio razvoju hrvatske moderne arhitekture. U duhu funkcionalizma projektirali su i izveli javne objekte: zgradu Burze rada u Zagrebu (1934–37, i sa Šterkom, Zvonimirova ul., kbr. 15), burze u Osijeku (1936–39), Slavonskom Brodu (1938) i Karlovcu (1938) te zgradu Radničke komore u Zagrebu (1935–38, i sa Šterkom, Trg kralja Petra Krešimira IV, kbr. 2), uglovnicu s transparentnim ostakljenim prizemljem, vodoravnim prozorima i krovnom terasom na uvučenom posljednjem katu. U Zagrebu je samostalno realizirao više stambenih zgrada (Mautner, 1930; Longhino, 1933, Zvonimirova ul., kbr. 43) i obiteljskih kuća (Budak, 1931; Rodanić, 1936–37, Nazorova ul., kbr. 56; Kostić, 1938, s Krekićem, Nazorova ul., kbr. 59; Axelrad, 1939), a s Krekićem i Kiverovom vilu Gluščević u Dubrovniku (1938) i obiteljsku kuću Žakić u Beogradu (1939). Zajedno su sudjelovali u natječajima za hotel na Marjanskoj obali u Splitu (1933, III. nagrada), željezničarsku koloniju »Crni vrh« u Sarajevu (1933, II. nagrada), Tomislavov dom na Medvednici (1934, II. nagrada), Učiteljski dom u Novom Sadu (1934, nagrada) te u Beogradu za Državnu štampariju (1933, II. nagrada), Državnu markarnicu (1936, III. nagrada), Ministarstvo prosvjete (1937, otkup) i Etnografski muzej (1938, II. nagrada). U Sarajevu je s E. Šamanekom projektirao i izveo Hidrotehnički zavod Građevinskoga fakulteta (1955), Arhitektonsko-urbanistički fakultet (1961), a samostalno tridesetak tipskih školskih zgrada u BiH (od 1968). Suautor je nekoliko studija o školskoj arhitekturi te autor knjige Škola (Sarajevo 1961), u kojima je, zastupajući suvremene koncepcije i racionalan pristup, dao upute za projektiranje i građenje zgrada osnovnih škola. U Zagrebu izlagao 1939. s Krekićem i Kiverovom, sudjelovao na izložbi zagrebačkih arhitekata (1932) i izložbama Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Srbije u Beogradu (1950–51).
LIT.: Natječaj za skice jugoslovenskog hotelskog a. d. u Splitu. Građevinski vjesnik, 2(1933) 10, str. 145–147, 157. — Natječaj za idejne skice učiteljskog doma u Novom Sadu. Ibid., 3(1934) 6, str. 81–84. — Idejna skica za novu zgradu Državne štamparije u Beogradu. Arhitektura (Ljubljana), 4(1934) 1, str. 6. — Nova palača javne burze rada u Zagrebu. Građevinski vjesnik, 5(1936) 9, str. 132–135. — Natječaj za izradu idejne skice za novu zgradu etnografskog muzeja u Beogradu. Ibid., 7(1938) 9, str. 129–131. — mk: Arhitekti Korka, Kiverov i Krekić izlažu svoje radove. Novosti, 33(1939) 24. II, str. 11. — V. Potočnjak: Arhitektura u Hrvatskoj 1888–1938. Građevinski vjesnik, 8(1939) 4/5, str. 55. — Arhitektonsko-urbanistički fakultet u Sarajevu. Arh, 1(1963) 1, str. 3–6. — M. Baylon: Javni arhitektonski natječaji u Beogradu između dva rata. Čovjek i prostor, 22(1975) 5, str. 11–12, 34. — A. Laslo: Izgradnja javnih objekata u Zagrebu do 1940. Ibid., 30(1983) 3, str. 29. — Isti: Arhitektonski vodič. Individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1940. godine. Arhitektura, 36–37(1983–84) 186/188, str. 124. — T. Premerl: Hrvatska moderna arhitektura između dva rata. Nova tradicija. Zagreb 1990. — Z. Barišić: Trg kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu. Prostor, 10(2002) 1, str. 82.
Bojana Franić (2009)
