KRAJANSKI, Artur (Kräuterblüth-Krajanski), ljekarnik, farmakolog i povjesničar farmacije (Varaždin, 25. V. 1884 — Varaždin, 6. IV. 1941). Sin Benjamina Kräuterblütha, varaždinskoga ljekarnika poljskoga podrijetla, od 1883. vlasnika najstarije varaždinske ljekarne K zlatnom anđelu. Maturirao u Varaždinu 1902, dvije godine u očevoj ljekarni bio ljekarnički vježbenik te 1904. položio tirocinijski ispit. Studij farmacije završio 1906. na Sveučilištu u Beču, potom četiri semestra slušao kemiju, higijenu i farmakologiju na Sveučilištu u Budimpešti, gdje je izradio disertaciju o otapanju alkaloida u krvi (Alcaloidák oloszlása a vérben. Budimpešta 1908) te doktorirao 1908. Te je godine završio i studij iz bakteriologije u Beču, a u Budimpešti se 1909. usavršivao u medicinskim analizama. Vrativši se u Varaždin, uz vođenje očeve ljekarne bavio se znanstvenim radom iz bakteriologije i farmakognozije u laboratoriju što ga je 1910. uredio kraj ljekarne. God. 1911. imenovan je stalnim sudskim vještakom za kemiju pri Sudbenom stolu u Varaždinu. U Zagrebu je 1912. držao uspjela predavanja o ciljevima moderne farmacije i izobrazbi farmaceuta. Za I. svjetskoga rata bio je šef kemijskoga laboratorija pričuvne bolnice u Varaždinu. God. 1920. preuzeo je očevu ljekarnu, a u Pučkom je sveučilištu (Prosvjetnom društvu) u Varaždinu održao tridesetak predavanja iz farmacije, kemije, higijene i medicine. U to se doba počeo baviti poviješću struke, te je 1923–24. proučavao stariju farmaceutsku literaturu u Medicinsko-povijesnom zavodu Sveučilišta u Beču i održao više predavanja iz povijesti farmacije u tadašnjem Pučkom sveučilištu u Zagrebu, što mu je donijelo popularnost u staleškim krugovima i u široj javnosti, a Hrvatsko-slavonski zemaljski ljekarnički zbor zadužio ga je za skupljanje ljekarničkih starina. Zauzimao se za osnutak Instituta za povijest farmacije i uvođenje kolegija iz povijesti farmacije u farmaceutski studij te sudjelovao u radu međunarodnih društava za povijest farmacije. S povjesničarom K. Filićem zauzimao se 1923. za osnivanje Muzealnoga društva, a potom i varaždinskoga Gradskoga muzeja, u kojem je 1925. uredio staru ljekarnu i alkemijski laboratorij s mnoštvom dragocjenih predmeta iz vlastite povijesne zbirke. Iste je godine imenovan članom povjerenstva za izradbu jedinstvene farmakopeje SHS. Uz predavanja, koja su ponajčešće tiskana, objavljivao je i druge radove u časopisima Liječnički vjesnik (1908), Pharmazeutische Post (poslije Pharmazeutische Monatshefte, Beč 1909, 1933), Farmaceutski v(i)jesnik (1912, 1923–26, 1928), Aesculap (1921), Vjesnik ljekarnika (1923, 1925) te u Almanahu III kongresa slovenskih apotekara (Zagreb 1935) i Spomenici varaždinskog muzeja 1925–1935 (Varaždin 1935). Stručne su mu rasprave objavljene u Farmaceutskom vjesniku, istodobno i kao zasebne publikacije Deontologijska načela starih ljekopisa (Zagreb 1925; prevedeno na češki i njemački jezik), Karakteristika sredovječne materiae medicae (Zagreb 1926) i Kako su nastala današnja synonyma lijekova (Zagreb 1928). Opsežno djelo o životu i radu medicinskoga reformatora Paracelsusa ostalo je u rukopisu. Bio je povjerenik za Jugoslaviju međunarodnoga Društva za povijest farmacije, osnovanoga 1926. u Tirolu, član akcijskoga odbora za osnivanje Farmaceutskoga naučnoga društva 1939. i jedan od osnivača Apotekarske zadruge. God. 1933. postao je, prvi u tadašnjoj državi, dopisni član Međunarodne zajednice ljekarnika. Bavio se i glazbom, bio učenik J. Rosenberga i njegova sina V. Rosenberga Ružića. U gradskom je orkestru svirao violončelo te je bio suinicijator osnivanja Orkestralnoga društva u Varaždinu. U domu je muzicirao sa suprugom i bratom Ernestom. Obnašao dužnosti u varaždinskoj Židovskoj općini i potaknuo osnivanje mjesne cionističke organizacije. Na dan ulaska njemačke vojske u Varaždin počinio je samoubojstvo. — Njegova supruga Jelisava (1891–1942) diplomirala je 1914. glasovir u M. Violina i P. de Cohna na Konzervatoriju u Beču, gdje je 1919. završila i majstorski stupanj. Od 1919. u Varaždinu, nastupala solistički i kao glasovirska pratilja vokalnih i instrumentalnih solista te u komornim sastavima, 1936. sudjelovala u ponovnom osnivanju Muzičke škole i neko vrijeme poučavala.
LIT.: Hrv. akad. farmac. klub. Farmaceutski vijesnik, 6(1912) 2, str. 23. — Predavanje dra Krajanskoga. Vjesnik ljekarnika, 5(1923) 5, str. 174–175; 11, str. 354–355. — Jugoslov. farmacija i znanost. Farmaceutski vjesnik, 13(1923) 7, str. 290–292. — II. predavanje g. dra. A. Krajanskoga. Ibid., 10, str. 411; 11, str. 460–461. — Komisija za izradu nove farmakopeje. Vjesnik ljekarnika, 7(1925) 6, str. 259. — Predavanje dra. A. Krajanskoga. Ibid., 8(1926) 3, str. 170; 11, str. 579–580. — Prijevod radnje »Deontologijska načela starih ljekopisa«. Farmaceutski vjesnik, 16(1926) 3, str. 121. — Društvo za povijest farmacije. Ibid., 21, str. 762–763. — Đ. Š.: Koncert primadone praškog Narodnog kazališta gđe Gabrijele Horvat uz sudjelovanje gđe Jelisave Krajanski. Varaždinske novosti, 2(1930–31) 72, str. 2. — S. Depeder (De.): Komemoracija dra. i mra. Artura Krajanskoga. Farmaceutski glasnik, 10(1954) 4, str. 171–174. — M. D. Grmek: Ljekarnici u nekadašnjem javnom i kulturnom životu Hrvatske. Ibid., 11(1955) 7/8, str. 273–278. — V. Ključenko-Foglar: Apoteke u Varaždinu od 17. stoljeća do danas. Ibid., str. 377–382. — M. Berkeš: Mr. dr. Artur Krajanski. Ibid., 12(1956) 5, str. 224–231; 6, str. 275–281; 7, str. 309–314. — 75 godina farmaceutske nastave na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1957. Zagreb 1958, 46. — H. Tartalja: Udio farmaceutskih korporacija u organizaciji nastave na zagrebačkom Farmaceutskom fakultetu. Farmaceutski glasnik, 14(1958) 5, str. 251–256. — A. Mirković: Musées et Collections pharmaco-historiques en Yougoslavie. Ibid., 15(1959) 8, str. 320–342. — M. Berkeš: Dr Artur Krajanski, pharmacien. Ibid., str. 365–368. — B. Jardas: Razvoj historiografije zdravstvene kulture u Hrvatskoj, Ibid., 22(1966) 7/8, str. 321–331. — K. Filić: Glazbeni život Varaždina. Varaždin 1972. — H. Tartalja: Varaždin kao zdravstveni centar Hrvatske. Farmaceutski glasnik, 37(1981) 12, str. 471–476. — M. D. Grmek i V. Dugački: Hrvatska medicinska bibliografija, I/3. Zagreb 1984, 205–206. — V. Grdinić i dr.: Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. Zagreb 2002, 73, 75. — M. Lončarić: Tragom židovske povijesti i kulture u Varaždinu. Varaždin 2003, 37–38, 70–71.
Vladimir Grdinić i Magdalena Lončarić (2013)
