KRISTOFOROVIĆ, Rusko (Christophori, Hristoforović, Kristofanović; Ruschus), pisar (? — Dubrovnik, u ljeto 1430). Sin liječnika Kristofora (u. 1400), podrijetlom iz Beneventa, koji je u dubrovačkoj službi bio 1360–99. Spominje se 1384–86. kao zamjenik pisara Marina, a 1389. kao trgovac svilom u Apuliji. Na poč. 1392. dubrovačko Malo vijeće izabralo ga je za »slavenskoga pisara« na godinu dana, a 1395. preuzeo je obvezu pisanja ne samo latiničnih nego i ćiriličnih isprava. U veljači 1398. dobio je posebne prostorije za svoju »slavensku kancelariju«, a 1409. putovao u Bosnu kao dubrovački izaslanik kako bi od novoga kralja Ostoje zatražio potvrdu dubrovačkih povlastica koje su im bili podijelili bosanski kraljevi. U Dubrovniku je stekao velik imetak od nekoliko kuća i zemlje. Sačuvana je knjiga s kopijama više od 300 njegovih pisama što ih je dubrovačka vlada slala bosanskim i srpskim vladarima i velikašima od 1395. do 1423 (tiskao ih 1858. u Beogradu M. Pucić pod naslovom Spomenici srpski od 1395. do 1423) i oko 40 različitih isprava. Prema M. Rešetaru, od 400 sačuvanih dubrovačkih srednjovjekovnih isprava pisanih na »slavenskom jeziku«, Rusko je napisao 342.
LIT.: M. Pucić: Spomenici srpski, 2. Beograd 1862, 34, 36. — K. Jireček: Die mittelalterliche Kanzlei der Ragusaner. Archiv für slavische Philologie (Berlin), 16(1894) str. 174, 177, 204–206. — M. Rešetar: Die ragusanischen Urkunden des XIII.–XV. Jahrhunderts. Ibid., str. 327, 334–335, 337, 340, 343–344, 350, 355–360, 363. — Lj. Stojanović: Stare srpske povelje i pisma, I/1–2. Beograd—Sr. Karlovci 1929–1934. — M. Perojević: Stjepan Ostoja po drugi put kralj. U: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, 1. Sarajevo 1942, 432. — V. Novak: Paleografija i slovensko-latinska simbioza od VII–XV stoleća. Istoriski časopis (Beograd), 7(1957) str. 10. — I. Mahnken: Dubrovački patricijat u XIV veku. Beograd 1960. — F. Miklošič: Monumenta Serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii. Graz 1964², 272–273. — P. Živković: Tvrtko II Tvrtković. Sarajevo 1981. — J. Bačić: Magister Kristofor – fizik (prva liječnička mirovina u starom Dubrovniku, 1399. god.). Liječnički vjesnik, 108(1986) 2/3, str. 108–110. — Isti: Stazama medicine starog Dubrovnika. Rijeka 1988, 109–114. — E. Hercigonja: Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. Zagreb 1994. — J. Bačić: Magistri medicine srednjovjekovnog Dubrovnika (14. i 15. stoljeće). Zagreb 1997, 61–72.
Pejo Ćošković (2013)
