KRPAN, Miloš, političar i publicist (Lipe, danas dio Gospića, 27. VII. 1862 — Dubovik kraj Podcrkavlja, 23. XI. 1931). Učiteljsku školu završio u Petrinji 1883. te bio učitelj u Duboviku do umirovljenja 1898. Jedan je od osnivača i glavnih aktivista radničkoga pokreta u Slavoniji, posebno na brodskom području, protjerivan i zatvaran zbog suprotstavljanja mađarizaciji, političke agitacije i organiziranja štrajkova. Putovao u Palestinu, SAD, Kanadu, Njemačku, Francusku, Belgiju i Veliku Britaniju 1886–95; od 1898. u Beču te Zürichu, gdje je radio kao novinar i upoznao europske socijaliste. Zbog članka o odnosu socijalista prema nacionalnom pitanju (Hrvatska, 1903, 34) sukobio se s vodstvom Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, napustio ju te osnovao skupinu Nezavisnih socijalista 1908. Nakon njezina raspada 1909. djelovao samostalno; nezadovoljan idejama socijalne demokracije, promicao anarhorevolucionarne težnje i pokušavao osnovati anarhokomunističku koloniju u Duboviku 1909–10. God. 1920. kao član SRPJ(k) na općinskim izborima postao načelnikom općine Podvinje te sudjelovao na listi KPJ na izborima za Ustavotvornu skupštinu, a 1923. na listi Nezavisne radničke partije Jugoslavije na izborima za Narodnu skupštinu. Surađivao u periodicima Sloboda (1893–95, 1897–98, 1900–02), Posavska Hrvatska (1894–97, 1907–08), Arbeiter Zeitung (Beč 1898), Peuple de Genéve (1898), Glas naroda (1900–01), Hrvatska (1901), Hrvatski branik (1903–06, 1909–10), Crvena sloboda (1904), Hrvat (1905–06), Pokret (1905), Napred (1906), Slobodna rieč (1906–07), Wohlstand für Alle (Beč 1909), Hrvatsko pravo (1910), Učiteljska riječ (1911), Novi čovjek (1926–27) i Priroda (1930) te napisao satirične filozofsko-političke parabole Umovanje starog griješnika Jude Iškariota (Brod 1918) i Drevna priča (Brod na Savi 1924); objavljeni su mu Izabrani spisi (Zagreb 2010). Potpisivao se pseudonimima i šiframa: Argus, Crvena straža, Ilija, Očevidac J., Oguljeni seljak, Stevo Lucić, Jozo Šimić, Živko Šimić, C. K-., D. R., K., -n-, P.-j-r, P. n., S-a., s.b., X., Z. — Kći mu Sofija (u. 1909) objavila je knjižicu socijalno angažirane poezije prožete revolucionarnim duhom i sveslavenskom idejom Vjetrić s Motajice (Brod 1907).
LIT.: M. Markovac: Miloš Krpan. Pedagoški rad, 5(1950) 7/8, str. 385–392. — V. Rem: Tragom prošlosti Broda. Slavonski Brod 1965, 85–93. — I. Kovačević: Radnički pokret u Slavonskom Brodu 1873–1914. Slavonski Brod 1976. — Zbornik Muzeja radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta za Slavoniju i Baranju, 2(1984) 2/3 (temat o M. Krpanu), str. 11–108. — D. Dedić: Prilog biografiji Miloša Krpana. U: Izabrani spisi. Zagreb 2010, 247–255.
Martina Kokolari (2013)
