KRUŽIĆ, plemićka obitelj (XV–XVI. st.). Njezini su pripadnici u dokumentima zabilježeni u oblicima Chruzich, Crosych, Croxisc, Cruce, Crusich, Crusith, Crusyth, Crutzich, Krosych, Krusith, Krusyth, Kruzicz, Krwsith i Krwsyth, izrijekom prvi Petar iz Nebljuha (Lapačka županija) pri uvođenju Ivana Keglevića u posjede Jurja Mikuličića 1495. On je bio blizak srodnik, vjerojatno stric, kliškoga kneza i senjskoga kapetana → PETRA, protuturskoga borca koji se oko 1520. oženio Jeronimom (u. oko 1535), u historiografiji pogrješno držanom pripadnicom Vragovića Maruševečkih. Njegov sin Franjo spominje se kad Petar 1529. ostavlja grad Sokol (Kninska županija) na upravu Marti Orlovčić, a 1535. otac ga preporučuje veszprémskomu biskupu; vjerojatno je umro mlad. Petar je imao sestre Margaretu, Katarinu, Klaru i Jelenu (Helena; u. 1541), suprugu Jurja Vragovića Maruševečkoga, baštinicu zakupa Lupoglava u Istri i skrbnicu Petrovih sinova Jurja (spominje se do 1570) i nezakonitoga Ivana (u. 1580). Oni su se obojica istaknuli vojnom službom u Ugarskoj. Ivan je bio konjanički zapovjednik za Schmalkaldskoga rata 1546–47, a uz brata, kapetana Korpona (Krupina, Slovačka) 1548. spominje se u protuturskoj obrani grada. Za zasluge je kralj Ferdinand I. Habsburgovac 1550. Ivanu podijelio plemstvo. Bio je kapetan grada Csábrága 1550–52, Krupina 1553–72. te general vojne granice Gornje Ugarske 1573–77. God. 1555. obnovio je s kraljem ugovor o zakupu Lupoglava te do 1576, kad je pravo prenio na Jelenine potomke, temeljito obnovio grad i gospoštiju. Na poč. 1560-ih oženio se Katarinom Pálffy, a prema M. Istvánffyju 1562. zarobili su ga Turci i odveli u Carigrad, odakle ga je sultan oslobodio 1565. Potkraj desetljeća zakupio je vlastelinstvo Likava (Županija Liptó) te Pezinok i Szentgyörgy (Svätý Jur) u Požunskoj županiji. O njegovoj društvenoj i gospodarskoj moći svjedoči imenovanje za župana Županije Liptó 1574. te za predstojnika dvora Rudolfa II. Habsburgovca 1578. Imao je kćer Jelenu (Helena) te nezakonite sinove Jakova i Petra, službenike Zrinskih. Unatoč postignuću plemićkoga statusa, oni nisu uživali očev ugled; potomci posljednjega zabilježeni su među nižim plemstvom na ozaljskom vlastelinstvu. — Prema neuvjerljivoj obiteljskoj tradiciji karlobaških Kružića, oni bi bili izdanci jednoga od sinova kapetana Petra. Prvi je zabilježeni njihov pripadnik Andrija (1613–1655), zapovjednik u Otočcu, a s njim je u nepoznatu srodstvu Juraj (1631–1684), čiji je sin Ivan (1668–1736) bio sudac u Karlobagu. Ivanov je unuk Juraj (1745–1819), karlobaški predstojnik za zdravstvo i zapovjednik tamošnje luke od 1787, od Josipa II. dobio 1786. potvrdu grba i od poljičkoga kneza 1797. potvrdu da je potomak kliškoga kapetana. Njegovi su potomci bili crtač Franjo Vjekoslav i geodetski inženjer Franjo. U XX. st. pripadnici te obitelji iselili su se iz Karlobaga. Ostavština im se, s nešto gradiva bitnoga za povijest navodnih predaka, čuva u HDA.
LIT.: M. Istvánffy: Historiarum de rebus Ungaricis. Viennae—Pragae—Tergesti 17584. — A. Vrančić: Összes munkái, 2. Pest 1857, str. 102; 5. 1860, str 111–112. — R. Lopašić: Prilozi za poviest Hrvatske XVI. i XVII. vieka iz štajerskoga zemaljskoga arhiva u Gradcu. Starine, 1887, 19, str. 34. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 98. — E. Laszowski: Habsburški spomenici, 1–2. Zagreb 1914–1916. — M. Perojević: Petar Kružić. Kapetan i knez grada Klisa. Zagreb 1931, 205–208. — A. Makanec: Pozakonjenje i podijeljenje plemstva nezakonitom sinu kliškoga junaka Petra Kružića. Obzor, 75(1934) 20. IX, str. 1–2. — A. Šimčik: Ivan Kružić sin Petra Kružića. Ibid., 28. IX, str. 1–2. — R. Strohal: Karlovački kotar od XV. do XIX. vijeka. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1936, XXX/2, str. 80, 101–102, 116. — K. Kučerová: Hrvati u Srednjoj Europi. Zagreb 1998. — I. Mažuran: Karlobag 1251.–2001. Karlobag—Osijek 2001. — I. Jurković: Prozopografska analiza »teštamenta« gospe Jeleni, sestri pokojnoga kneza Petra Kružića. Raukarov zbornik. Zagreb 2005, 383, 386–387. — Isti: »Veliki i osobit razbojnik« u službi pape – Petar Kružić, kapetan najjužnijeg dijela protuosmanskoga obrambenog sustava Hrvatske. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 25(2007) str. 174–177.
Ivan Majnarić (2013)
