KUČINSKI, Sergej, scenograf i slikar (Ekaterinoslav, danas Dnipropetrovs’k, 6. III. 1886 — Rijeka, 7. VII. 1969). U Moskvi 1913. završio pravo i Moskovsku školu slikarstva, kiparstva i arhitekture (S. Žukovski). U Beogradu 1920–44. profesor crtanja u Rusko-srpskoj gimnaziji, 1945–46. scenograf u Narodnom kazalištu. Od 1947. scenograf u riječkom Narodnom kazalištu »Ivan Zajc«, gdje je bio suosnivač kazališne slikarnice. Kao dobar poznavatelj kulturnopovijesnih stilova, stvarao je realističku scenografiju podjednako poštujući glazbene, dramske i likovne elemente predstave. Radio je scenografije za operne (G. Rossini, Seviljski brijač, 1947; G. Puccini, La Bohème, 1949. i Madame Butterfly, 1950; P. I. Čajkovski, Pikova dama, 1950; G. Verdi, Krabuljni ples, 1951; I. Tijardović, Mala Floramye, 1953; B. Smetana, Prodana nevjesta, 1956; G. Donizetti, Ljubavni napitak, 1959), dramske (M. Ogrizović, Hasanaginica, 1946; B. Nušić, Gospođa ministarka, 1949; D. Niccodemi, Scampolo – Ostatak, 1950; G. B. Shaw, Pygmalion, 1950; P. Budak, Klupko, 1953; S. Kolar, Svoga tela gospodar, 1957; M. Krleža, Gospoda Glembajevi, 1959; G. Verga, Cavalleria rusticana – Seosko viteštvo, 1962) i baletne predstave (A. Borodin, Polovjecki logor, 1948; B. V. Asafjev, Bahčisarajska fontana, 1952; N. Rimski-Korsakov, Šeherezada, 1955; I. Stravinski, Petruška, 1962). Katkad je uza scenografije oblikovao i kostimografije (C. Goldoni, Lažac, 1956; M. Gorki, Vasa Željeznova, 1967; L. Delibes, Coppélia, 1960). Osjećaj za scensko zamjetan je i u njegovu slikarstvu. Na postimpresionistički način slikao isprva u ulju (Beograd pod snegom, 1940; Motiv iz riječke luke, 1952; Mrtva priroda, 1958), a potom se posvetio vedutama u olovci, u kojima je pomnjivom izvedbom intimno i izravno dokumentirao ambijent Rijeke i okolice (ciklus Rijeka u grafici, 1964) te Moskve (ciklus Stara Moskva, 1965). Samostalno izlagao u Moskvi (1914), Beogradu (1936, 1940), Rijeci (1953, 1958. s K. Hakmanom, 1961, 1964, 1965) te skupno na izložbama ULUH-a (od 1951), Izložbi primorskih motiva (Opatija 1952), izložbi Rijeka u očima slikara (Rijeka 1960), Izložbi riječkih likovnih umjetnika (Firenca 1964). Posmrtno mu je priređena retrospektivna izložba 1969. u Rijeci.
LIT.: Z. M. Bodi: Slikar g. Sergije Kučinski izlaže u Rusko-srpskom klubu. Pravda (Beograd), 36(1940) 7. II, str. (9). — V. Vitezica: Slikarski radovi Sergeja Kučinskog. Vreme (Beograd), 20(1940) 7. II, str. 12. — V. Ekl: Idilična raspjevanost. Novi list, 14(1961) 26. XI, str. 6. — R. N.: Otvorena izložba Sergeja Kučinskog. Ibid., 18(1964) 3. IV, str. 11. — R. Matejčić: Ozbiljan memento mladima. Ibid., 11. IV, str. 11. — G. Scotti: Album Moskve. Ibid., 19(1965) 15. X, str. 11. — (Nekrolozi): V. Ekl, Vjesnik, 30(1969) 15. VII, str. 9. — R. Matejčić, Dometi, 2(1969) 7, str. 91. — Ista, Novi list, 23(1969) 10. VII, str. 8. — D. Pavešić: Kičica je ovjekovječila Stari grad. Ibid., 30. X, str. 8. — Repertoar hrvatskih kazališta, 1–2. Zagreb 1990.
Marina Ljubić (2013)
