KUŠEVIĆ, Aurel (Kussevich, Kushevich, Kussevics; Aurelius, Aurelio, Aurelij, Aurél), političar (?, 9. III. 1813 — Zagreb, 26. IX. 1895). U Zagrebu 1832. završio studij prava, a 1840. postao državnim arhivarom. Istaknut unionist i jedan od vođa turopoljskoga plemstva; nakon izbora za skupštinu Zagrebačke županije 1843. sudjelovao u nemirima na Trgu sv. Marka u Zagrebu 9. prosinca, kad je, prema izjavama svjedoka, započeo oružani sukob te usmrtio jednu osobu. Nakon što je pred istražni sud doveo 30 svjedoka koji su posvjedočili njegov alibi, bio je oslobođen optužbe. God. 1844. izabran je za prisjednika plemenite općine Turopolja, a 1847. sudjelovao je u izradbi naputka Zagrebačke županije za izaslanike na zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru. Optužen da je političkim istomišljenicima izdavao arhivske dokumente, u jesen 1848. smijenjen je s položaja arhivara. Potom je emigrirao u Ugarsku, a imovina mu je sekvestrirana i povratak u Hrvatsku zabranjen. Na poč. 1849. ugarska ga je vlada imenovala ministarskim savjetnikom, čime je postao jednim od najviše pozicioniranih mađaronskih emigranata. Iako je njegova molba Banskomu vijeću za povratak u zemlju bila odbijena, ban J. Jelačić u travnju mu je dopustio povratak, a naposljetku mu je izdana i potvrda o nedužnosti. Kao unionist bio je 1861–75. biran za saborskoga zastupnika kotareva goričko-pokupskoga i turopoljskoga. U saborskim raspravama dosljedno se zauzimao za realnu uniju s Ugarskom i za očuvanje povlastica plemenite općine Turopolja, podupro je zahtjev za spajanje Rijeke s Hrvatskom, a Austriju isticao kao najveću opasnost. God. 1868. izabran je za člana izaslanstva u zajednički ugarsko-hrvatski sabor. Na posjedu u Maloj Mlaki dao izgraditi dvorac i urediti perivoj.
LIT.: (Nekrolog). Agramer Tagblatt, 10(1895) 97, str. 4–5. — E. Laszowski: Povjest i razvoj Kr. zem. arkiva. Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 1(1899) str. 10. — M. Polić: Parlamentarna povjest kraljevinâ Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 1860–1880, 1. Zagreb 1899, str. 24, 32, 60, 118, 150, 192–193, 257–258, 263; 2. 1900, str. 20, 95–96, 102, 132, 165, 201. — V. Deželić: Turopolje i ilirski pokret. U: E. Laszowski, Povijest plem. općine Turopolja, 1. Zagreb 1910, 131, 135–139, 152. — Isti: Turopolje od g. 1848. do danas. Ibid., str. 209. — V. Košćak: Madžaronska emigracija 1848. Historijski zbornik, 3(1950) 1/4, str. 40, 45, 59, 62, 66, 77, 105, 107, 122. — V. Bogdanov: Historija političkih stranaka u Hrvatskoj. Zagreb 1958, 280, 470, 519, 521, 524–525, 535, 538, 541. — I. Karaman: Zemaljski arhivari A. Štriga, F. Pogledić i J. Miškatović (prilog historiji Državnog arhiva u Zagrebu 1861–1890). Arhivski vjesnik, 1(1958) str. 488–489, 498. — J. Horvat: Ljudevit Gaj. Zagreb 1975. — Zaključci Hrvatskog sabora, 12. Zagreb 1980. — N. Plavšić-Gojković: Protonotar Josip Kušević i njegovi najistaknutiji potomci. Kaj, 24(1991) 5/6, str. 86, 89–91. — T. Markus: Korespondencija bana Jelačića i Banskoga vijeća 1848.–1850. Zagreb 1998. — I. Perić: Hrvatski državni sabor, 1–2. Zagreb 2000. — B. Dubravica: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj i Velikoj Gorici. Velika Gorica 2004, 30, 33, 39, 164, 172, 175–179.
Tin Pongrac (2013)
