KUJAVEC, Antun (Anton, Toni), glumac (Varaždin, 6. III. 1920 — Pula, 15. III. 1990). Glumio u kazalištima u Varaždinu, Subotici, Rijeci, Sarajevu i Banjoj Luci te 1960–71. u Istarskom narodnom kazalištu u Puli, gdje je odigrao uloge kao što su Dr Križovec i Oliver Urban (M. Krleža, U agoniji, 1962, i Leda, 1965), Kralj Edip (Sofoklo, 1963) te Kantor (I. Cankar, Kralj na Betajnovi, 1967; nagrada Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske). Istaknuo se u predstavama F. Gilroya (Tko će spasiti orača?, 1968), M. Laginje i B. Mrkšića (Šilo za ognjilo, 1970) te osobito u onima pulskih autora Tatjane Arambašin (Lijevo u raj, 1968) i I. Siljana (Svitlo pod kopon, 1970). God. 1970. s monodramom Luđakovi zapisi N. V. Gogolja obišao je pozornice u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Trstu te Wrocłavu, gdje je dobio brončanu nagradu na Festivalu jednoga glumca. Bavio se i režijom (Vjera Rašković i P. Pletikosa, Nedopjevana proljeća, 1966; recital poezije F. Garcíje Lorce), nastupao u TV serijama (A. Vrdoljak, Prosjaci i sinovi, 1972; I. Hetrich, Kapelski kresovi, 1974; K. Papić, Tajna Nikole Tesle, 1980) i filmu (Papić, Izbavitelj, 1976).
LIT.: T. Arambašin: Volio je Istru. Novi list, 44(1990) 26. III, str. 9.
Darja Tomić (2013)
