KUJUNDŽIĆ, Andrija (Kujuncxich, Kujunčžić; Andreas), provincijal (Kreševo, 10. XI. 1794 — Kreševo, 27. I. 1873). Franjevačkomu redu pristupio 1809. te se školovao u Požegi i drugim učilištima Provincije sv. Ivana Kapistrana; za svećenika zaređen 1817. Od 1818. u Kreševu odgojitelj novaka i više puta gvardijan, provincijal Bosne Srebrene 1835–38. i 1851–54, definitor 1856. Zauzimao se za otvaranje pučkih škola, izobrazbu učitelja, prevođenje i izdavanje udžbenika te osnivanje tiskare u BiH. Pravopisne razlike između hrvatskoga Sjevera i Juga nastojao je smanjiti prijedlogom grafijske reforme (objavljeno 1822. u Splitu kao predgovor djelu Institutiones grammaticae latinae idiomate illyrico S. Marijanovića) koja pojednostavnjuje i približava grafiju talijanskoga i budimskoga tipa te donosi izvorno rješenje za pisanje vokalnoga r. Njegovom su se grafijom služili mnogi pisci u BiH, »kujundžićevci«, do reforme Lj. Gaja. Uredio je shematizme Provincije Bosne Srebrene (Ancona 1835; Budim 1836, 1852). Prema njegovim nacrtima i pod njegovim nadzorom građena je crkva sv. Katarine u Kreševu 1853–60.
LIT.: Schematismus provinciae Bosnae Argentinae fratrum minorum observantium. Budae 1852, 20, 30. — I. Strukić: Povjestničke crtice Kreševa i franjevačkoga samostana. Sarajevo 1899, 104–108, 121–128, 140. — J. Jelenić: Kultura i bosanski franjevci, 2. Sarajevo 1915. — A. S. Kovačić: Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene. Sarajevo 1991. — A. Zirdum: Pisma bosanskih franjevaca 1850.–1870. Plehan 1996. — V. Pandžić: Pouke i muke po hrvatskome jeziku u Bosni i Hercegovini. Mostar 2006, 115–287. — I. Pranjković: Latinička grafija budimskoga franjevačkog kruga i Kujundžić-Marijanovićevo »lipopisanje«. U: Tristota obljetnica stradanja samostana i crkve u Olovu (1704–2004). Sarajevo 2008, 281–298.
Klara Pranjko (2013)
