KULIJER, Blaž Marija (Kulier, Andrija), vjerski pisac (Fojnica, 6. IX. 1846 — Fojnica, 9. I. 1887). U Fojnici se počeo školovati i 1862. stupio u Franjevački red. Filozofiju studirao u Gučoj Gori i Gorici kraj Livna 1863–64, teologiju u Reggio d’Emilia 1864–66. i Đakovu od 1867. Za svećenika zaređen 1869. Služio u Bugojnu 1869–72, Gorici kraj Livna do 1875, Fojnici do 1882. i Doljanima do 1883. God. 1880. član izaslanstva koje je u Rimu imalo izvijestiti generalnu upravu Reda o stanju u bosanskoj redodržavi nakon vizitacije biskupa K. Forlanija, 1885. izabran za definitora. Promicatelj trećega svjetovnoga franjevačkoga reda, s talijanskoga je preveo, preradio i tiskao priručnik B. de Greccia Uprava trećeg svjetovnog reda sv. o. Frane po najnovijim apostolskim odredbam priudešena i obrednikom reda providjena (Zagreb 1885). Surađivao u Srcu Isusovu (1882, 1885) i Glasniku jugoslavenskih franjevaca (1889). Prikupljao građu o povijesti Provincije Bosne Srebrene, ostavio ispise iz Arhiva Kongregacije za širenje vjere u Rimu i prijepis Fermendžinovih bilješka te, u rukopisu, djelo Historica fragmenta Bosnensia, za koje je građu skupio i uredio s M. V. Batinićem (samostanski arhiv u Fojnici). Prema A. S. Kovačiću, bavio se narodnim liječništvom.
LIT.: (Nekrolozi): J. Barbarić, Vrhbosna, 1(1887) 4, str. 69–71. — M. V. Batinić, Glasnik bosanskih i hercegovačkih franjevaca, 1(1887) 1, str. 14–19. — J. Matković: Bibliografija bosanskih franjevaca. Sarajevo 1896, 32. — M. V. Batinić: Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća XIV.–XX. Zagreb 1913, 124, 145–146. — L. Čuturić: Franjevci među hrvatskim pukom kroz sedam stoljeća (pučka pripovijest). Sarajevo 1926, 141–142. — J. Matasović: Fojnička regesta. Spomenik SKA (Beograd), 1930, 67, str. 98. — I. Gavran: Franjevačka provincija Bosna Srebrena od 1881. do 1918. U: Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću. Sarajevo 1986, 210. — A. S. Kovačić: Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene. Sarajevo 1991. — M. Karamatić: Franjevci Bosne Srebrene u vrijeme austrougarske uprave 1878–1914. Sarajevo 1992. — Lj. Lucić: Rama kroz stoljeća. Rama—Šćit 2002. — M. Vrgoč: Gorica – učilište Bosne Srebrene od 1858. do 1905. Bosna Franciscana, 13(2005) 22, str. 45, 47.
Pejo Ćošković (2013)
