KVEDER, Zofka (Zofija), književnica i publicistica (Ljubljana, 22. IV. 1878 — Zagreb, 21. XI. 1926). Supruga liječnika, književnika i publicista V. Jelovšeka, potom političara i publicista J. Demetrovića. Do 1893. školovala se u uršulinka u Ljubljani, zatim ondje, u Trstu i Kočevju bila službenica i novinarka u časopisima Edinost i Slovenka. God. 1899. započela je studij u Bernu, nastavila 1900. u Pragu, gdje je bila dopisnica hrvatskih, njemačkih i slovenskih listova te suradnica i urednica periodika Domači prijatelj (1904–14) i Sijelo (1904–07), potom živjela u Zagrebu. U proznom stvaralaštvu, prožetom autobiografskim elementima, zaokupljena je ženskim emotivnim svijetom te etikom i estetikom rata. U prvoj zbirci crtica na slovenskom jeziku Misterij žene (1900) na tragu realističko-naturalističkoga pripovijedanja, prikazom ženske svakidašnjice nastoji prodrijeti u tajne subjektivnosti i emocionalnih slojeva psihe te opisati položaj žene u obitelji i društvu na poč. XX. st. Na slovenskom objavila i knjigu dramskih studija i kozerija Ljubezen (1901), zbirke kraćih socijalnih proza Odsevi (1902) i Iz naših krajev (1903), dramu Amerikanci (1908), naturalistički autobiografski roman o ženskoj intimi Njeno življenje (1914), s naglašenom feminističkom tendencijom, te pripovijetke za djecu Vladka in Mitka (1927) i Vladka, Mitka in Mirica (1928), a na slovenskom i hrvatskom zbirku impresionističko-refleksivne proze Iskre (1905). Hrvatskoj je književnosti navlastito pridonijela psihonaturalističkim zanimanjem za unutarnji svijet žene (D. Detoni-Dujmić). U epistolarnom ljubavnom romanu Hanka (1918), kroz pisma junakinje prijatelju na ratište, uz teme ljubavi i patnje, prepletom narativne osjećajnosti i dokumentarističko-esejističkoga diskursa ocrtava hladnoću i poremećenost zaraćenoga svijeta. Zbirkom Jedanaest novela (1913; prvotno dijelom u Domačem prijatelju) okrenuta je psihološkomu rastvaranju svijesti osamljena i nemoćna pojedinca u nesigurnosti ratne zbilje, a modernistički esteticizam razvidan je i u knjizi novela Po putevima života (1926). Objavila i drame Unuk Kraljevića Marka i Arditi na otoku Krku (1922). Književnim i publicističkim prilozima surađivala je, među ostalim, u periodicima Nova nada (1897), Ljubljanski zvon (1898, 1901–06, 1908), Neue Zürcher Zeitung (1898), Slovenka (Trst 1898–1901), Slovenski narod (Ljubljana 1898–1903, 1905–07, 1923), Edinost (Trst 1899–1901), Agramer Tagblatt (1900–07, 1909–17; urednica priloga Frauenzeitung 1907–14), Dokumente der Frauen (Beč 1900–01), Politik (Prag 1900–09), Světlo (Prag 1900, 1902), Universum (Berlin 1901), Mlada Hrvatska (1902), Nada (1902), Slovan (Ljubljana 1902–06, 1914), Vienac (1903), Domaće ognjište (1906–07), Savremenik (1906–07, 1909–10, 1913–14, 1916, 1919), Die Zeit (Beč 1907), Angelček (Ljubljana 1908), Slobodna riječ (1909), Slovenski jug (Beograd 1910), Hrvatski pokret (1913), Novosti (1916), Hrvatska njiva (1918; Jugoslavenska njiva, 1922–26), Jutarnji list (1918), Književni jug (1918), Jutro (Ljubljana 1922, 1926), Riječ (1922) i Ženski svet (Trst 1924). Pokrenula 1917. i do 1920. izdavala reviju Ženski svijet (od 1918. Jugoslavenska žena), a 1921. Almanah jugoslavenskih žena, u kojem je, potresena kćerinom smrću, objavila crtice Tužaljke. Zastupljena je u izborima Tijelo tvoje duše (Zagreb 2004) i Hotel sem prijeti še luno (Ljubljana 2006). Prevodila na njemački i hrvatski, a djela su joj prevedena na bugarski, češki, njemački, poljski, slovački i ukrajinski jezik. Ostavština joj se čuva u NSK u Ljubljani. Potpisivala se inicijalima, šiframa i pseudonimima Z. K. J., Z. K.-J., Dimitrije Gvozdanović, Janja Legat, Kopriva, Milena.
DJELA (izbor): Misterij žene. Praga 1900, Zagreb 2004. — Ljubezen. Praga 1901. — Odsevi. Gorica 1902. — Iz naših krajev. Ljubljana 1903. — Iskre. Praga 1905. — Amerikanci. Ljubljana 1908. — Jedanaest novela. Zagreb 1913. — Njeno življenje. Ljubljana 1914, 1995, Maribor 1980. — Hanka. Zagreb 1918. — Arditi na otoku Krku (pseud. Dimitrije Gvozdanović). Zagreb (1922). — Unuk Kraljevića Marka. Zagreb (1922). — Po putevima života. Zagreb 1926. — Vladka in Mitka. Ljubljana 1927. — Vladka, Mitka in Mirica. Ljubljana 1928, 1978. — Izbrano delo Zofke Kvedrove, 1–8. Ljubljana 1938–1940. — Veliki in mali ljudje. Ljubljana 1960. — Odsevi iz pripovednih in dramskih del. Ljubljana 1970. — Zbrano delo, 1–2. Maribor 2005–2010.
LIT.: (O knj. Misterij žene): M. Begović, Slovenka (Trst), 4(1900) 8, str. 189–191. — E. Dolinar, Ibid., str. 193. — J. Tominšek (J. T.), Ibid., 10, str. 239–240. — H. Sablić-Tomić, Misterij žene (pogovor). Zagreb 2004, 71–80. — (O knj. Iskre): Delo (Beograd), 10(1905) 35, str. 417. — Politika, (Beograd), 3(1905) 470, str. 3. — M. Radošević: Esej o Zofki Kveder. Savremenik, 9(1914) 3, str. 164–168. — (O knj. Hanka): M. Kašanin, Savremenik, 13(1918) 5, str. 369–372. — Slovenski narod (Ljubljana), 54(1921) 172, str. 1. — A. Funtek: (O knj. Njeno življenje). Laibacher Zeitung, 137(1918) 24, str. 158–159. — (Nekrolozi): Dr. I. L., Orjuna (Ljubljana), 4(1926) 52, str. 1–2. — F. Govekar, Jutro (Ljubljana), 7(1926) 77, str. 5; 270, str. 3. — P. Hočevar (H. P.), Ženski svet (Ljubljana), 4(1926) 12, str. 400–401. — Z. Marković (Z. K.), Srpski književni glasnik (Beograd), 19(1926) 8, str. 609–613. — (O knj. Po putevima života). Crvena zastava, 2(1926) 43, str. 4. — B. Borko (-o-): Izbrano delo Zovke Kvedrove. Jutro, 19(1938) 23, str. 7. — B. Hećimović: Hrvatska dramska književnost između dva rata. Rad JAZU, 1968, 353, str. 141–152. — S. Korać: Hrvatski roman između dva rata 1914–1941. Ibid., 1972, 362, str. 629–633. — D. Detoni-Dujmić: Ljepša polovica književnosti. Zagreb 1998. — K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine. Zagreb 1998. — K. Mihurko Poniž: Drzno drugačna. Zofka Kveder in podobe ženskosti. Ljubljana 2003. — S. Škrinjarić: Zapisi o Zofki. U: Misterij žene. Zagreb 2004, 61–69. — Z. Kovač: Međuknjiževna tumačenja. Zagreb 2005. — V. Tucovič: »Silno volim ljepotu tog grada, koji je i zao i dobar, i vjeran i nevjeran«. Zofka Kveder v Zagrebu. Zbornik Slavističnega društva Slovenije (Ljubljana), 2006, 17, str. 83–96. — Zofka Kvedrová (zbornik). Praha 2008.
Josipa Franjčić i Redakcija (2013)
