LADISLAV GRĐEVAČKI

LADISLAV GRĐEVAČKI, hrvatsko-dalmatinsko-slavonski ban (?, druga pol. XIV. st. — ?, 1414). Pripadnik ogranka roda Fanch (Fanchi, Fanck de Beren, Fáncs, Fanč) koji je posjedovao Grđevac u Križevačkoj županiji i po njem nosio pridjevak (od Grđevca, de Gordova, de Gordowa). U vrelima se prvi put spominje 1378, kad svjedoči nekomu pravnomu činu u Somogyváru. Pristaša kralja Žigmunda Luksemburgovca, u kolovozu 1398. kao njegov izaslanik preuzeo je od pavlinskoga priora u Gariću isprave i dragocjenosti Vranskoga priorata. Zabilježen je kao poseban kraljevski izvjestitelj 1401, a 1402. kao meštar kraljevskih konjušnika te od listopada hrvatsko-dalmatinsko-slavonski ban. Potkraj godine sporio se s pripadnicima obitelji Bánffy, a u svibnju i studenom 1403. kralj je njemu i sinovima darovao posjede nevjernih podanika u Županiji Somogy, odn. gradove Voćin i Orahovicu te više posjeda u Slavoniji (ubrzo ih je morao vratiti pomilovanim vlasnicima). Na poč. 1404. s istaknutim je kraljevim pristašama na saboru u Križevcima rješavao državne poslove, utanačivši savez za obranu Žigmundovih vladarskih prava. U travnju, kad je posljednji put zabilježen kao ban, od Zagrebačkoga je kaptola tražio izaslanika koji bi s banskima utvrdio međe pavlinskoga posjeda Kamensko. Sporio se oko dijela posjeda Grđevac 1405, a poslije se spominje uglavnom u svezi s poslovima u Županiji Somogy.