LAGODUŠIĆI

traži dalje ...

LAGODUŠIĆI, plemićki rod u srednjovjekovnoj Ličkoj županiji (XV–XVI. st.). Vjerojatno su potjecali od jobagiona kaštela zabilježenoga u tzv. Glavinićevu opisu Like i Krbave 1695. pod imenom Stari Budak. Prebivali su na području današnjega Budaka, Mašaluka i Ličkoga Osika, uz potok Balatin i rijeku Liku, posjedovali srednjovjekovna sela Sutpetar, Brotnjani, Doljani i Samačići, a 1467. čitavo je područje nosilo njihovo ime. Potkraj XV. st. ondje se spominju njihove obitelji Hrančić, Kosić, Radušić, Tvrdčić, Plavšić, Vladić, Zubić, Maršić, Ratković i Bosnić, pripadnici kojih su zabilježeni u nižim županijskim upravnim službama, kao prisjednici Sudbenoga stola 1513. te pristavi i povjerenici 1521. Zbog turske su se ugroze u prvoj pol. XVI. st. raselili.

LIT.: I. Kukuljević Sakcinski: Listine hrvatske. Zagreb 1863, 166–168, 184–185, 198–199, 204, 209–211. — R. Lopašić: Spomenici Hrvatske krajine, 3. Zagreb 1889, 47. — V. Klaić: Hrvatska plemena od XII. do XVI. stoljeća. Rad JAZU, 1897, 130, str. 74–75. — Isti: Građa za topografiju ličko-krbavske županije u srednjem vijeku. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 6(1902) str. 28–30. — L. Thallóczy i S. Barabás: Codex diplomaticus comitum de Frangepanibus, 2. Budapest 1913, 80. — S. Pavičić: Seobe i naselja u Lici. Gospić 1990. — I. Jurković: Vrhrički i hlivanjski plemeniti rod Čubranića do sredine 15. stoljeća. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 22(2004) str. 45.
 
Hrvoje Kekez i Ivan Majnarić (2013)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

LAGODUŠIĆI. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/lagodusici>.