LANDOR, Ladislav (Lándor; László, Ladislaus), redovnik (? — ?, 1704). Pavlin, prema starijim autorima ugarskoga podrijetla. Filozofiju studirao na pavlinskom učilištu u Lepoglavi i 1674. na završnom ispitu branio teze o tomističkom shvaćanju predodređenja. Profesor filozofije u Bečkom Novom Mjestu od 1682. Nema podataka o njegovu teološkom školovanju ni o tom gdje je i kada postignuo akademski stupanj, no kao doktor teologije spominje se 1691. Generalni definitor Ugarske pavlinske provincije 1690, 1696. i 1701, izaslanik na generalnom kapitulu 1699. Na kapitulu u Maria Thallu 1696. uzalud se protivio prijedlogu G. Malečića da se hrvatski pavlini odijele od ugarskih, a i poslije je nastavio pobijati njegovu valjanost. Napisao je djelo o životu i mučeničkoj smrti G. Csepellényija (Ovis in medio luporum. Beč 1691, 1735²).
LIT.: N. Benger: Annalium eremi-coenobiticorum ordinis fratrum eremitarum s. Pauli primi eremitae, 2. Posonii 1743, 131–132, 201–202, 261–262, 265, 278, 302, 322–323, 345, 354–355. — F. Orosz: Synopsis annalium eremi-coenobiticorum ordinis sancti Pauli primi eremitae. Sopronii 1747, 321. — A. Horányi: Memoria Hungarorum et provincialium scriptis editis notorum quam excitat, 2. Viennae 1776, 459. — I. Tkalčić: O stanju nastave u Hrvatskoj prije, a osobito za Pavlinah. Rad JAZU, 1888, 93, str. 90, 99. — E. Kisbán: A magyar Pálosrend története, 1. Budapest 1938, 248, 267, 269, 279, 302–303, 307–308. — F. E. Hoško: Pavlinske srednje i visoke škole. U: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244–1786 (katalog izložbe). Zagreb 1989, 305. — A. Sekulić: Pavlinski prinosi hrvatskoj književnosti. Zagreb 1997. — B. Zdjelar: Povijest pavlinskog školstva u Hrvatskoj. Lucius, 2(2003) 3, str. 114, 122.
Pejo Ćošković (2013)
