LANG, Rikard

LANG, Rikard, pravnik i ekonomist (Vinkovci, 22. II. 1913 — Zagreb, 16. IX. 1994). Završio gimnaziju 1931. u Vinkovcima i pravni studij doktoratom 1936. u Zagrebu. God. 1936–42. radio u odvjetništvu i sudstvu u Vinkovcima i Zagrebu. Potom se priključio partizanima i djelovao u diplomatskim misijama; do 1947. radio u ministarstvima unutarnjih poslova i rada FNRJ. Na zagrebačkom Pravnom fakultetu, na kojem je političku ekonomiju ustanovio kao modernu znanstvenu disciplinu, 1947. honorarni nastavnik, 1948. docent, 1952. izvanredni i od 1956. do umirovljenja 1983. redoviti profesor (osnivač i voditelj poslijediplomskoga studija). Predavao i na Fakultetu za vanjsku trgovinu, ekonomskim fakultetima u Zagrebu i Skoplju te pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, bio gostujući profesor na mnogobrojnim svjetskim sveučilištima. Voditelj Ekonomskoga instituta u Zagrebu 1955–73. Sudjelovao u radu povjerenstava i Glavne skupštine UN, osnivanju Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD) 1964. i Organizacije UN za industrijski razvoj (UNIDO) 1966. te u sastavljanju nacrta konvencija (tzv. Povelja iz Lime). Bavio se teorijama gospodarskih sustava, čimbenicima, procesom i upravljačkim mehanizmima gospodarskoga rasta i razvoja, sustavom planiranja, analizom i razvojem tržišnih odnosa te društvenim i gospodarskim preustrojem (O nekim problemima privrednog sistema. Ekonomski pregled, 1963, 3–5). Navlastito proučavao tematiku regionalnih područja svjetskoga gospodarstva (posjedovna struktura, mogućnosti industrijalizacije nedovoljno razvijenih zemalja, tehnička pomoć, transfer tehnologije, međunarodni financijski poticaji, organizacijski okvir djelovanja UN). Osim knjiga, priručnika i skripata, napisao udžbenike Tečaj političke ekonomije (Zagreb 1964) i Politička ekonomija (Zagreb 1968, 4 izd. do 1980). Suautor je i urednik u izdanjima Investicije u poduzeću (Zagreb 1963, p. o. 1964), Privredni sistem SFR Jugoslavije (Zagreb 1973–1974, 1976–1980; suradnik na istoimenu projektu), Osnove marksističke ekonomske teorije (Beograd 1977), Problemi privrednog razvoja i privrednog sistema Jugoslavije, 1–4 (Zagreb 1977–1989), Essays on the Political Economy of Yugoslavia (Zagreb 1982). Surađivao u publikacijama Naša zakonitost (1947), Vjesnik (1947, 1952–54, 1963), Djelo (1948), Historijski zbornik (1949), Naprijed (1949, 1952–53), Ekonomski pregled (1950–56, 1962–63, 1968–79, 1981, 1983–84, 1987–90, 1992–94; urednik 1950–51), Međunarodni problemi (Beograd 1952), Naša stvarnost (Beograd 1953), Međunarodna politika (Beograd 1954–55), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1954, 1956, 1958, 1960–61, 1963–64, 1969, 1974, 1976), Ekonomist (1955–56, 1958, 1963, 1968–69, 1971–72, 1975, 1980), Raumforschung und Raumordnung (Bonn 1960), Wege ins neue Jahrtausend (Beč—München—Basel 1964), Encyclopaedia moderna (1966), Die Wirtschaftordnungen Osteuropas im Wandel, 1 (Freiburg im Breisgau 1972), Privredni sistem i ustavna reforma (Zagreb 1973; urednik), Ekonomski glasnik (1974, 1977), Ekonomska revija (Ljubljana 1978), Florida State University. Proceedings and Reports (Tallahassee 1978–80), American Economic Review (Nashville 1985), Essays on the Yugoslav Economic Model (Zagreb 1986, New York 1989), Razvoj (1988), Aktualni problemi privrednih kretanja i ekonomske politike Hrvatske (1991–92), Role of Competition in Economic Transition (New York 1993) i zbornicima skupova. Glavni je urednik Maloga ekonomskoga rječnika (Zagreb 1953), suradnik i urednik izdanja Ekonomskoga instituta (Ekonomske studije, 1962–70), Enciklopedije Leksikografskog zavoda, Opće enciklopedije LZ, Zadružnoga leksikona FNRJ (Zagreb 1956–1957), Privrednoga leksikona (Zagreb 1961), Ekonomskoga leksikona (Beograd 1975) i Ekonomske enciklopedije (Beograd 1984). Dobitnik Nagrade »Božidar Adžija« 1964. i Nagrade AVNOJ-a 1976.