LENTULAJ, Mirko (Lentulay; Emerik, Imre), političar (Zagreb, 1774 — Zagreb, 6. V. 1864). Na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu studirao filozofiju i započeo studij prava, koji je 1806. završio na Sveučilištu u Pešti. Ondje je tijekom studija i odmah nakon njega bio odgojitelj grofa F. Pálffyja, poslije ugarskoga kancelara. U Zagrebačkoj je županiji od 1812. obnašao više služba (podbilježnik, veliki bilježnik, podžupan). Od 1836. bio je prisjednik Banskoga stola, a 1840. postao predsjednikom novoustrojenoga Mjenbenoga i trgovačkoga suda u Karlovcu. Sudjelovao u preporodnom pokretu i kao član Narodne stranke 1845. postao velikim županom Varaždinske županije (formalno s naslovom županijskoga administratora) te u tom svojstvu sudjelovao u radu Hrvatskoga sabora 1848. Kao najstariji veliki župan, sukladno tradiciji, 5. VI. 1848. otvorio zasjedanje Sabora; bio je predsjednik nekoliko saborskih odbora (za izradbu zakonske osnove o budućoj vladi Trojedne Kraljevine; predsjednik velikoga odbora). Za boravka bana J. Jelačića u Innsbrucku u lipnju 1848. privremeni je banski namjesnik, a uoči rata s Mađarima ban ga je 7. rujna imenovao banskim namjesnikom i predsjednikom Banskoga vijeća. Jelačića je redovito izvješćivao o radu Vijeća, do jeseni 1849. de facto samostalne hrvatske vlade, te stanju u Hrvatskoj i Slavoniji. Na čelu Vijeća, u ljeto 1849. usprotivio se nalogu o proglašenju Oktroiranoga ustava; ponovljeni banov nalog proveo je potkraj kolovoza uputivši okružnicu svim hrvatskim oblastima o proglašenju Ustava. Umirovljen je usporedno s ukidanjem Vijeća u lipnju 1850. Konzervativnoga političkoga uvjerenja, profesionalan, trijezan i odmjeren, održao je jedinstvo u Banskom vijeću unatoč postojanju različitih političkih struja te nesmetano funkcioniranje uprave u revolucionarno doba 1848–49.
LIT.: (Nekrolozi): Agramer Zeitung, 39(1864) 7. V, str. 1, 9. V, str. 2; Glasonoša, 4(1864) 8. V, str. 4; Narodne novine, 30(1864) 7. V, str. 413. — F. Potrebica: Osamnaest pisama Mirka Lentulaja upućenih Josipu Bunjiku i Miroslavu Kraljeviću. Arhivski vjesnik, 17–18(1974–75) str. 247–259. — Zaključci Hrvatskog sabora, 10–12. Zagreb 1975–1980. — J. Šidak: Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848–49. Zagreb 1979. — M. Gross: Počeci moderne Hrvatske. Zagreb 1985. — I. Iveljić: O značenju unutrašnjeg odsjeka Banskoga vijeća (1848–1850). Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1989, 22, str. 71–94. — J. Neustädter: Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848, 1–2. Zagreb 1994–1998. — T. Markus: Korespondencija bana Jelačića i Banskoga vijeća 1848.–1850. Zagreb 1998. — Isti: Hrvatski politički pokret 1848.–1849. godine. Zagreb 2000. — I. Perić: Hrvatski državni sabor, 1. Zagreb 2000. — T. Markus: Slavenski Jug 1848.–1850. godine i hrvatski politički pokret. Zagreb 2001. — Hrvatski državni sabor 1848, 1–4. Zagreb 2001–2008. — V. Švoger: Zagrebačko liberalno novinstvo 1848.–1852. i stvaranje moderne Hrvatske. Zagreb 2007.
Vlasta Švoger (2013)
