LJUBAVAC, Šimun (Gliubavaz, Gliubavac; Simon, Simeone, Šime), povjesničar (Zadar, 26. VI. 1608 — Zadar, 20. I. 1663). Pripadnik zadarske plemićke obitelji. Početnu izobrazbu stekao je u Zadru, potom potporom zaklade A. Ciprianisa od 1631. studirao u Padovi, postignuvši doktorat obaju prava 1637. Nakon povratka u Zadar bio odvjetnik i sudac te se bavio poučavanjem arheologije i povijesti. Pripadajući krugu oko V. Pontea, bio član društva Accademia cinica (u literaturi se navodi da je u dvorani toga društva do kraja XVIII. st. stajao njegov kip s natpisom). Napisao je više povijesnih djela, kojih je dio sačuvan u rukopisnim prijepisima. Na poticaj I. Lučića, kojemu je poziv isprva upućen, generalni providur za Dalmaciju G. Foscarini povjerio mu je pisanje djela o pravu Venecije na kraljevski naslov Dalmacije u slučaju gubitka Krete. God. 1652. napisao je tako Prerogative di Dalmazia i proširenu inačicu na talijanskom i latinskom jeziku Discorso sulla Dalmazia (Znanstvena knjižnica u Zadru, ms. 519). Glavno mu je djelo povijesno-geografski spis iz 1662. Agri Jadrensis illustrator. Memorie istoriche, znan i kao Storica dissertazione del contado e territorio di Zara, sačuvan u rukopisnim primjercima u Zadru (Znanstvena knjižnica, ms. 459), Zagrebu (Arhiv HAZU, II d 127; NSK, R 7233) i Veneciji (Muzej Correr) te dijelom objavljen (La Domenica, 1890–91). U njem je opisao Zadar i njegovu povijest te zadarski distrikt, donijevši iscrpne topografske prikaze pojedinih krajeva i mjesta. Blizak Lučićev suradnik, slao mu je podatke te prijepise isprava, kronika i natpisa, koje je sustavno prikupljao. Predao mu je 1647. prijepise isprava iz zadarskih arhiva i tekst Kolomanova natpisa na zvoniku crkve sv. Marije u Zadru (Lučić objavio u Vita B. Ioannis confessoris episcopi Traguriensis, 1657). U Britanskoj knjižnici u Londonu (add. ms. 8606) u prijepisu su, uz Ljubavčev rkp. Della Dalmazia (1652), sačuvana dva njegova pisma Lučiću 1653; u jednom je priopćio tekst zapisa o smrti kralja Zvonimira (objavio F. Šišić 1914). Njegovim se ispravama i prijepisima Lučić služio i u drugim djelima (De Regno Dalmatiae et Croatiae, 1666; Memorie istoriche di Tragurio, 1673), a 45 natpisa iz Zadra i okolice (Ex collectaneis quondam d. Simeonis Gliubauac, izvorni rkp. bio naslovljen Romanorum inscriptionum illustrator) uvrstio je u Inscriptiones Dalmaticae (1673), te je prema tim prijepisima korigirao i dopunio natpise preuzete od drugih autora. Druga su Ljubavčeva djela poznata samo po navodima suvremenika i prema popisu njegove ostavštine što ga je sastavio sin mu Petar Marija 1663. Tako bi bio autor nedovršenoga geografsko-povijesnoga spisa De situ Illyrici, povijesnih djela Rivoluzioni di Clissa, Cronica di Zara (Diarii di Zara), Defensiones Dalmatiae i Bellum Dalmaticum te popisa zadarskih biskupa i nadbiskupa (Serie di vescovi e arcivescovi di Zara). Njegov i Lučićev prijepis djela De rebus Dalmaticis libri quinque D. Zavorovića čuva se u Znanstvenoj knjižnici u Zadru (ms. 616). Posjedovao je mnoge umjetnine te knjižnicu od približno 380 djela iz prava, povijesti, arheologije, geografije, matematike i astronomije. Pokopan je u obiteljskoj grobnici u crkvi sv. Marije u Zadru.
LIT.: Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 160. — I. von Düringsfeld: Aus Dalmatien, 1. Prag 1857. — S. Zlatović: Topografičke crtice o starohrvatskim županijama u Dalmaciji i starim gradovima na kopnu od Velebita do Neretve. Starohrvatska prosvjeta, 1(1895) 4, str. 217. — V. Brunelli: Giovanni Lucio. Rivista dalmatica, 2(1900–02) III/1, str. 40–43; 3, str. 272–273, 282–283. — G. Sabalich: Le accademie zaratine. Ibid., IV/4, str. 32. — B. Poparić: Pisma Ivana Lučića Trogiranina. Starine JAZU, 1905, 31, str. 298–320; 1907, 32, str. 2–4, 6, 8–9, 29, 37–38, 50, 53–55, 65, 70, 75, 80. — F. Šišić: Priručnik izvora hrvatske historije, I/1. Zagreb 1914, 321. — B. Desnica: Zadranin Šimun Ljubavac. Glasnik Primorske banovine, 1(1938) 17/18, str. 173–181. — M. Kurelac: Suvremenici i suradnici Ivana Lučića. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 6(1969) str. 133–134, 136. — Isti: Povijesni zapis nazvan »Anonimna kronika« u rukopisu Naučne biblioteke u Zadru. Historijski zbornik, 23–24(1970–71) str. 363–365, 367, 371–372. — S. Antoljak: Veze povjesničara Ivana Luciusa (Lučića) sa Zadrom. Radovi Zavoda JAZU u Zadru, 29–30(1983) str. 86–87, 90, 92–94, 98. — A. Fortis: Put po Dalmaciji. Zagreb 1984. — T. Raukar, I. Petricioli, F. Švelec i Š. Peričić: Zadar pod mletačkom upravom 1409–1797. Zadar 1987, 407, 441. — M. Kurelac: Ivan Lučić Lucius, otac hrvatske historiografije. Zagreb 1994. — P. Runje: Neka zadarska Gospina svetišta u srednjem vijeku. Croatica Christiana periodica, 25(2001) 48, str. 145. — S. Antoljak: Hrvatska historiografija. Zagreb 2004. — J. Kolumbić: Grbovi zadarskih plemićkih obitelji. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 47(2005) str. 43, 74. — I. Kurelac: Dinko Zavorović, šibenski humanist i povjesničar. Šibenik 2008, 90–91. — F. Smiljanić: Neka topografska zapažanja o prostornoj organizaciji teritorija sela Tršci. Archaeologia Adriatica, 3(2009) str. 257–260, 271. — J. Neralić: Povijesni izvori za antičku epigrafiju u Dalmaciji. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 24(2012) str. 312–316, 331. — B. Lučin: Litterae olim in marmore insculptae: humanistička epigrafija na istočnoj obali Jadrana do Marulićeva doba. Croatica et Slavica Iadertina, 10(2014) 1, str. 193. — D. Roksandić: »Kud koje žure brzi kraci / a vode svi u bespuće«: Vladan Desnica u Splitu od 1935. do 1941. godine. U: Desničini susreti 2015. Zagreb 2016, 437–445, 453, 455.
Branka Grbavac (2018–2021)
