LJUBIĆ, Pere (Petar), pjesnik (Vrbanj, 1. VII. 1901 — Zagreb, 21. XI. 1952). Gimnaziju završio u Šibeniku 1922. Na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu polazio studij slavistike i filozofije. Od 1926. bio gimnazijski profesor (Šibenik, Zemun, Ruma, Sisak, Križevci), neko vrijeme školski inspektor, predavač na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu 1951–52. Nakon početničkih štokavskih stihova (Vrelo, 1918–20), nevelikom je zbirkom na dalmatinskoj čakavštini Bodulske pisme (1927) »označio početak moderne čakavske poezije« (M. Franičević, 1974) u hrvatskoj književnosti. Jednostavnim stihovima naglašene plastičnosti i stilizirane slikovitosti evocira svijet mladenaštva, uspomena i prošlosti. Pjesme često temelji na jednoj slici (Podne, Na žalu) te vidrićevskim smislom za pojedinost i lirsku deskripciju poetski konkretizira zbilju, poistovjećujući se s prostorom, stvarima i ljudima (Naši škoji, Gančice). Idiličnost ozračja, pitomost pjesničkoga okruženja, optimistična, kampanilistička slika svijeta (Menduli, Naše kuće, ciklus Kampaneli) te intimna sraslost s rodnim podnebljem i zemljom prepoznatljive su i u zbirci Na pojih i putih (1939). Ciklus Pisam oba buni / Pisme o buni (Novo doba, 1936–38; Pregled, 1937) sugestivna je interpretacija hvarske povijesti (Dvadeset poglavic obišenih). Njegove pučki intonirane pjesme, napose ljubavne (Ispod ponistre), uglazbljivane su, tiskane u notnim izdanjima (D. Fio, Pivaju naši škoji. Zagreb 1987. i Izvorne dalmatinske pjesme i skladbe na pjesničke stihove. Zagreb 2010; Lj. Stipišić-Delmata, Verdi na način klapskoga pjevanja. Split 2003), izvođene na festivalima te snimljene na mnogobrojne kasete i CD. Među ostalim, zastupljen je u izborima Hrvatska moderna lirika (1933), Antologija nove čakavske lirike (1934), Novija hrvatska lirika (1942), Nova čakavska lirika (1961), Žubor riječi (1992), Hrvatska božićna lirika (2000), Hrvatska uskrsna lirika (2001) i More mora (2014), tiskanima u Zagrebu, te Čakavsko pjesništvo XX. st. M. Stojevića (Rijeka 1987), Zlatna lira čakavska (Žminj 1998) i Jazik naših materih (Stari Grad 2008). Pjesme, crtice, kulturnopovijesne članke, književne prikaze te priloge o kinematografiji objavljivao u periodicima Nova svetlost (Beograd 1921), Savremenik jugoslavenskih đaka (1921–22), Dom i svijet (1922–23, 1939–40), Mlada Jugoslavija (1922), Antena (1926), Novo doba (1927, 1932–39), Novosti (1927), Seljačka prosvjeta (1927–28), Vijenac (1927–38), Novi čovjek (1928), Korablja (1929), Razvitak (1929), Slovenec (Ljubljana 1929), Život i rad (Beograd 1929), Nova Evropa (1930, 1932), Dijecezanski list (1931), Kritika (1931), Naši gradovi na moru (1932), Mladost (1934–35), Jadranski dnevnik (1935), Novi pogledi (1935), Savremeni pogledi (1935), Pregled (1937), Hrvatska revija (1938) i Narodna prosveta (Beograd 1938–39). Napisao predgovor u knjizi Zlatna mreža K. Taranovskoga (Beograd 1929). Suautor je čitanka za sedmi razred osnovne škole i treći razred gimnazije (Zagreb 1951, 7 izd. do 1957) te za drugi (Zagreb 1951) i treći razred osnovne škole (Zagreb 1951, 1952², 1953³). Potpisivao se i inicijalima. Prevođen na slovenski i talijanski jezik. Portretni mu je crtež izradio M. Veža.
DJELA: Bodulske pisme. Šibenik 1927. — Na pojih i putih (suautor M. Franičević). Zagreb 1939. — Izabrani stihovi. Split 1957. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 105. Zagreb 1973, 253–310.
LIT.: (O knj. Bodulske pisme): J. Bogner, Vijenac, 5(1927) VII/13–14, str. 343. — A. Haler, Dubrovački list, 4(1927) 19, str. 3. — B. Kovačević, Srpski književni glasnik (Beograd), 1927, XXI/3, str. 224–225. — B. Nižetić, Novo doba, 10(1927) 102, str. 2. — I. Škorjač (I. Š.), Seljačka prosvjeta, 2(1927) 5, str. 94–95. — I. Frol, Hrvatska revija, 5(1932) 3, str. 202–205. — (O knj. Na pojih i putih): M. Jurković, Izraz, 2(1940) 4, str. 218–219. — B. Kovačević, Srpski književni glasnik, 1940, XL/6–7, str. 545. — I. Kozarčanin (I. K.), Hrvatski dnevnik, 5(1940) 1365, str. 12. — Ž. Vekarić, Nova Evropa, 33(1940) 2/3, str. 93–95. — (Nekrolozi): D. Brozović, Hrvatsko kolo, 5(1952) 11/12, str. 735–736. — Lj. Maštrović, Zadarska revija, 1(1952) 12, str. 54–56. — (M. Selaković), Radio Zagreb, 8(1952) 49, str. 2. — Hrvatska revija (Buenos Aires), 3(1953) 1, str. 109–110. — S. Kastropil, Književni Jadran, 2(1953) 14, str. 1–3. — N. Milićević, Krugovi, 2(1953) 1, str. 84–86. — M. Mirković (M. Balota): Pjesničko stvaranje Pere Ljubića. Republika, 8(1952) 12, str. 397–399. — D. Brozović: Peta obljetnica smrti Pere Ljubića. Zadarska revija, 6(1957) 4, str. 398–399. — M. Franičević: Čakavski libar Pere Ljubića. Rad JAZU, 1962, 328, str. 85–112. — Isti: Versifikacija čakavske dijalektalne poezije. Dometi, 3(1970) 6, str. 77–79. — Pedagoška akademija Zagreb 1919–1969. Zagreb 1971, 80. — M. Franičević: Pjesnici i stoljeća. Zagreb 1974, 194–208. — I. Livaković: Šibenska gimnazija. Šibenik 1979, 218. — N. Kolumbić: Osobitosti kampanilizma Pere Ljubića. Dani Hvarskoga kazališta, 30. Zagreb—Split 2004, 321–327. — N. Mindoljević: Pjesnici Krklec i Ljubić – pioniri hrvatske »filmistike«. Hrvatski filmski ljetopis, 18(2012) 69, str. 97–99.
Nevenka Videk (2021)
