LOSSERT, Franjo (Losert, Lozar, Lozart, Lossart; Franciscus, Franz), graditelj (?, 1747. ili 1748 — Varaždin, 31. V. 1804). U Varaždinu zidarski pomoćnik prije 1783, građanin od 1783. i zidarski majstor od 1789. Ondje je gradio i obnavljao javne i privatne građevine prema vlastitim nacrtima (sačuvani u državnim arhivima u Varaždinu i Budimpešti). Bio je i zidarski poduzetnik, pa je zapošljavao pomoćnike i palire. Izveo je adaptaciju pročelja i tornja gradske vijećnice 1789–93. te produženje, pročelje i toranj kapele sv. Fabijana i Sebastijana 1799–1800. Sagradio 1789. visoku prizemnicu za gostionicu A. Erdődyju (Ul. S. S. Kranjčevića, kbr. 9), 1799. mrtvačnicu na groblju kraj crkve sv. Florijana (sačuvan nacrt, 1797) i kuću s trgovinom staklara J. Farendlaha na mjestu današnje jednokatne uglovnice na Trgu slobode, kbr. 7 (sačuvani nacrti, 1798). Dokumentirane su mu mnogobrojne gradnje (vlastita kuća 1791, privatna i javna strjeljana 1793, trgovine J. Galline 1794. i I. Jungwirtha 1799, zgrada ciglane 1795, gostionica kraj Dravskoga mosta 1796) i popravci (crkva sv. Nikole 1796, zgrada Varaždinske županije 1798). Sudjelovao u izmjeri zemljišta za novu Erdődyjevu palaču 1804. Radio i izvan Varaždina (popravak crkve bivšega franjevačkoga samostana i izgradnja župnoga dvora u Remetincu 1790; novogradnja župnoga dvora u Knegincu 1796–97). Bio je »posljednji značajni varaždinski graditelj u poslijepožarnom razdoblju« (I. Lentić-Kugli, 1981).
LIT.: I. Lentić-Kugli: Varaždin nakon požara 1776. godine. Zagreb 1973, 69, 71. — Ista: Povijesna urbana cjelina grada Varaždina. Zagreb 1977. — Ista: Varaždinski graditelji i zidari od 1700. do 1850. godine. Zagreb 1981. — I. Srša: Pročelja Župne crkve Blažene Djevice Marije u Remetincu kraj Novog Marofa. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 20–21(1994–95) str. 30, 33, 36—37. — I. Lentić-Kugli: Zgrade varaždinske povijesne jezgre. Zagreb 2001.
Ana Šeparović i Višnja Flego (2021)
