LUKATELLA-MANJKOWSKY, Jelena (Lukatela, Lucatella, Manjkovsky, Manjkovska; Elena), glumica (Kazanj, 8. VI. 1903 — Budimpešta, 8. III. 1988). U Odesi polazila gimnaziju do 1919, u Zagrebu završila Državnu glumačku školu 1923. Glumila je u narodnim kazalištima u Beogradu 1924–26. i 1928, Sarajevu 1926–28 (Sofoklova Elektra; Dunja u Zločinu i kazni F. M. Dostojevskoga; Aggie u Moja beba Margaret Mayo; Daisy u Senzaciji J. Galsworthyja) i Cetinju 1936–37, a 1937–38. i 1940. djelovala u putujućem kazalištu. God. 1923–24. i 1929–36. angažirana u zagrebačkom HNK, gdje je uglavnom glumila manje, ali uvjerljive uloge u režijama T. Strozzija i K. Mesarića, poput Biavette (F. Wedekind, Lulu, 1930), Louise (N. Coward, Intimnost, 1931), Malajke (M. Pagnol, Marius, 1931), Gertrud (W. S. Maugham, Za zasluge, 1934) i Mrs. Smith (S. Kingsley, Ljudi u bijelom, 1935), te drugih redatelja (Ira, W. Shakespeare, Antonije i Kleopatra, 1931; Ofrkuša, J. Ivakić, Vrzino kolo, 1931; Gretie, R. E. Sherwood, Na londonskom mostu, 1934; Martina, M. Begović, Dva prstena, 1935). Gostovala je i u predstavama zagrebačkoga Ruskoga dramskoga studija 1932–35 (Sonja u Ujaku Vanji A. P. Čehova). U osječkom kazalištu glumila 1941–43, istaknuvši se psihološki nijansiranim glavnim ulogama Gaby (J. Bókay, Prva ljubav) i Kaće (J. Kušan, Dr. Krstić i njegov slučaj), a prilikom gostovanja 1943. u zagrebačkom HNK ostvarila je iznimno zapažene kreacije Fedre (J. Racine) i Gige Barićeve (Begović, Bez trećega) te je tada ondje ponovo angažirana do 1945. Nakon II. svjetskoga rata u varaždinskom Narodnom kazalištu »August Cesarec« interpretirala je Floru (Na straži V. Cara Emina), Groficu Madeleine Petrovnu (U agoniji M. Krleže), Irmu (Mesarićevo Gospodsko dijete), Fjoklu Ivanovnu (Ženidba N. V. Gogolja) i Lady Milford (Spletka i ljubav F. Schillera) te režirala Noćnu službu E. Syneka (1946) i Čehovljevu Prosidbu (1947). Glumila i u poučnom filmu Grešnice (Ivakić, 1930). Od 1947. u Budimpešti, gdje se uglavnom bavila privatnom glumačkom poukom.
LIT.: J. Kršić (J. A. K.): Senzacija. Pregled, 1(1927) 40, str. 11. — K. Mesarić: Kazališna kronika. Riječ, 25(1929) 27, str. 12. — F. Babić (F. B.): »Prva ljubav«. Hrvatski list, 22(1941) 15. XI, str. 22. — (O gostovanju u Fedri): N. Fedorov, Spremnost, 2(1943) 50, str. 12. — V. Kovačić, Nova Hrvatska, 3(1943) 5. II, str. 8. — Isti: (Gostovanje u drami Bez trećega). Ibid., 23. VI, str. 11. — J. Lešić: Sarajevsko pozorište između dva rata (1918–1929). Sarajevo 1976. — V. Majcen: Filmska djelatnost Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« (1926–1960). Zagreb 1995. — Bibliografija rasprava i članaka LZ, 16–17. Zagreb 2004. — T. Puškadija-Ribkin: Emigranti iz Rusije u kulturnom i znanstvenom životu Zagreba. Zagreb 2006. — Ista: Ruski dramski studio u Zagrebu. U: Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata. Zagreb 2006, 115, 117, 121–122. — Varaždinska kazališna stoljeća. Varaždin 2007, 127.
Martina Kokolari (2021)
