LUKAVSKI, Donat (Lukavszky, Lukaussky), podban (?, 17. II. 1749 — Vidovec kraj Varaždina, 28. IV. 1832). Sin pravnika Ladislava. Plemić i građanin Zagreba. Pravni studij završio je u Trnavi te obnašao službe u gradskoj upravi (prisjednik gradskoga vijeća 1770–80, fiškal 1772–73) i upravi Zagrebačke županije (prisjednik, zamjenik bilježnika od 1771, bilježnik od 1781, podžupan 1782–90). Prisjednik Sudbenoga stola do 1790, kad je u Hrvatskom saboru izabran za protonotara Kraljevine. Imenovan je 1800. podbanom i prisjednikom Banskoga stola, koje je dužnosti obnašao do kraja života. Upravitelj Križevačke županije od 1803. i veliki župan Zagrebačke županije od 1811, u njima je zastupao interese bečkoga dvora te se kao kraljevski povjerenik sukobljivao sa županijskim plemstvom 1822–23. U 1820-ima bio u kraljevskim povjerenstvima za istragu nepravilnosti u upravi plemićke općine Turopolja i za utvrđivanje granice sa Štajerskom i Koruškom. U radu Hrvatskoga sabora sudjelovao od 1770-ih i bio član mnogih povjerenstava i odbora (za izradbu uputa izaslanicima na zajednički ugarsko-hrvatski sabor, za uređenje arhiva, za razrez poreza te za insurekciju). Kao protonotar, a potom i izaslanik Hrvatskoga sabora 1790–1805. djelovao je i u zajedničkom saboru; 3. XII. 1790. ondje iznio zahtjeve za ingerenciju Ugarskoga namjesničkoga vijeća nad Banskom Hrvatskom u upravnim, političkim i gospodarskim pitanjima te za ovlast ugarsko-hrvatskoga sabora u određivanju godišnjega poreza Banske Hrvatske, koji su rezultirali zakonskim člancima 58. i 59 – do 1918. izvorom suprotstavljenih hrvatskih i mađarskih gledišta o pravnim temeljima državne zajednice. Potkraj XVIII. st. bio član slobodnozidarske lože »Zur Klugheit«. Zbog zasluga u javnoj službi 1809. odlikovan Viteškim križem Reda sv. Stjepana i imenovan kraljevskim savjetnikom, potom i pravim tajnim savjetnikom. Posjedovao je kuću u Zagrebu (Habdelićeva ul., kbr. 2) te imanje i dvorac Vidovec kraj Varaždina, gdje je 1820-ih poticao gradnju župne crkve sv. Vida, u kojoj je i pokopan. Njegov portret, rad nepoznatoga autora oko 1820, čuva se u HPM.
LIT.: F. Gottschalk: Almanach der Ritterorden, 3. Leipzig 1819, 49. — Hof- und Staats-Schematismus des österreichischen Kaiserthums. Wien 1828, 22, 464–465. — I. Nagy: Magyarország családai, 7. Pest 1860, 203. — I. Kukuljević Sakcinski: Nadpisi sredovječni i novovjeki na crkvah, javnih i privatnih sgradah i t. d. u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1891, 308. — M. Maurović: Notitia de praecipuis officiis regnorum Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae. Rad JAZU, 1920, 222, str. 7–11, 22. — V. Klaić: Hrvatska kraljevinska deputacija za kongresa u Veroni. Ibid., 1928, 235, str. 142–145. — S. Antoljak: Prekosavska Hrvatska i pitanje njene reinkorporacije (1813–1822). Starine, 1955, 45, str. 92, 95, 109, 113, 126, 130–131, 134, 142, 148. — S. Gavrilović: Otpor prema apsolutizmu u Slavoniji i Hrvatskoj. Historijski zbornik, 18(1965) str. 125–128. — T. Đurić i D. Feletar: Stari gradovi i dvorci sjeverozapadne Hrvatske. Čakovec 1971, 38. — Povijesni spomenici grada Zagreba, 20–21. Zagreb 1971–1975. — M. Schneider: Portreti 1800–1870 (katalog zbirke). Zagreb 1973, 96. — Zaključci Hrvatskog sabora, 9–11. Zagreb 1974–1976. — Z. D. Nenezić: Masoni u Jugoslaviji (1764–1980). Beograd 1984, 520. — M. Vrhovac: Dnevnik – Diarium, 1–2. Zagreb 1987–2017. — Hrvatske kraljevinske konferencije, 4–5. Zagreb 1992–1993. — L. Heka: Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 28(2007) 2, str. 937–938.
Ivana Horbec (2021)
