LUKIĆ, Luka, etnograf i melograf (Varoš, danas Brodski Varoš kraj Slavonskoga Broda, 4. XII. 1875 — Brodski Varoš, 28. IV. 1956). U Petrinji 1894. završio učiteljsku školu, u kojoj je glazbu učio u K. Piente; usporedno privatno učio violinu. Do 1900. učiteljevao u Kaniži, Brezinama i Gaju, a od 1900. do umirovljenja 1937. u Klakarju (Klakar), gdje je utemeljio i vodio pjevački zbor te svirao orgulje u župnoj crkvi. Skupljao je i bilježio narodnu usmenu književnost te opisivao materijalnu baštinu, običaje i život brodskoga kraja. Prema Osnovi za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu A. Radića (1897) sastavio je iscrpne radove Varoš – narodni život i običaji (Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1919–28, 24–26; pretisak drugoga dijela Slavonski Brod 1995) i Opis sela Klakarja, tiskan u trima svescima (Graditeljstvo, pokućstvo, sprave i oruđa početkom 20. stoljeća, Pripovijetke i pjesme skupljane od sredine 19. do sredine 20. stoljeća i 1905–1953. Zagreb—Klakar 2016–2020). Bavio se i etnomuzikologijom. U opsežnu mu se melografskom opusu ističe rukopisna zbirka Narodne popijevke iz okolice Slavonskog Broda, 1–6 (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, sign. N 124), s 953 zapisa tekstova i napjeva skupljenih 1893–1951, a među studijama objavljenima u Sv. Ceciliji (1924, 1926, 1928, 1930–31, 1936–37) Građa za hrv. glazbeni rječnik (1920, 1–6; 1921, 1–5) i O pučkom pjevanju u Slavoniji (1923, 3–6). Surađivao i u Glasu Hercegovca (1895), Pučkom listu (1895–96, 1904–07), Preporodu (1905) i Obitelji (1929). Zastupljen u izdanju Šokadija i Šokci, 2 (Vinkovci 2007). Mnogobrojni mu se rukopisi i skupljena građa (oko 15 000 stranica) čuvaju u Odsjeku za etnologiju HAZU (Arhiv Odbora za narodni život i običaje), Institutu za etnologiju i folkloristiku i NSK (Hrvatske narodne pjesme brodske okolice, 1898, sign. R 4277) u Zagrebu te u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu. Po količini građe koju je skupio svrstava ga se među glavne slavonske etnografe. KUD u Brodskom Varošu od 2004. nosi njegovo ime i organizira Dane Luke Lukića. O njem je održan skup u Slavonskom Brodu 2016.
LIT.: B. Širola: Pregled povijesti hrvatske muzike. Zagreb 1922. — S. Krpan: Zavičajnici. Slavonski Brod 1994, 105–114. — M. Krajnović: Etnomuzikološki rad Luke Lukića (1875–1956) uz usporedbu sa snimcima vokalne folklorne glazbe u okolici Slavonskog Broda 80-ih godina 20. stoljeća. Arti musices, 30(1999) 1, str. 75–90. — M. Vuković i I. Miloš: Etnolingvistički pogled na Klakar početkom 20. stoljeća. Fluminensia, 27(2015) 1, str. 71–85. — M. Blaževac-Pajkov: Luka Lukić. Učitelj, etnograf i melograf u Klakaru (s bibliografijom). Zagreb—Klakar 2016. — T. Perić-Polonijo i D. Vanić: Uvod. U: Opis sela Klakarja. Pripovijetke i pjesme. Zagreb—Klakar 2016, 7–40. — M. Vuković: Materijalna kultura sela Klakara u rukopisnoj ostavštini Luke Lukića. U: Opis sela Klakarja. Graditeljstvo, pokućstvo, sprave i oruđa. Zagreb—Klakar 2016, 13–35. — Isti: Život, običaji i identitet sela Klakara u rukopisnoj ostavštini Luke Lukića. U: Opis sela Klakarja 1905–1953. Zagreb—Klakar 2020, 17–34.
Stjepan Krpan i Redakcija (2021)
