MAČEK, Dora

MAČEK, Dora (Riffer-Maček, Doroteja), anglistica, skandinavistica i prevoditeljica (Zagreb, 19. IX. 1936). Kći publicista M. Riffera. U Zagrebu završila klasičnu gimnaziju 1955, na Filozofskom fakultetu diplomirala engleski i njemački jezik s književnošću 1960. te doktorirala 1975. tezom Perifraze sa shall i will kao oznake budućnosti u razvoju engleskog jezika. Na Filozofskom fakultetu u Skoplju bila lektorica 1960–61, potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu asistentica, docentica od 1976, izvanredna profesorica od 1987. i redovita od 1993. do umirovljenja 2006 (predavala do 2011); na Odsjeku za anglistiku osnovala 1985. lektorat švedskoga (poslije prerastao u studij) te 1994. utemeljila i do 2004. vodila katedru za skandinavistiku. Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu od 2013. Usavršivala se u Edinburghu 1963–64. i 1972–73. te Nottinghamu 1982–83. Bavila se poviješću i varijantama engleskoga jezika, starijom engleskom književnošću, usporedbenom analizom engleskoga i hrvatskoga, poviješću skandinavskih jezika i kultura, razvojem dijakronijske lingvistike, dijalektologijom, primijenjenom lingvistikom i leksikologijom. U međunarodnom istraživanju The Yugoslav Serbo-Croatian–English Contrastive Project (YSCECP) napose proučavala odnosne zamjenice i brojeve, objavljujući u periodicima YSCECP Reports (1969–70) i YSCECP Studies (1975), djelu Chapters in Serbo-Croatian–English Contrastive Grammar (Zagreb 1985) i svojim monografijama Relativization in English and Serbo-Croatian (1985) te A Contrastive Study of Numerals in English and Serbo-Croatian (1992). Napisala je poglavlja o anglosaskoj i srednjoengleskoj književnosti u Povijesti svjetske književnosti, 6 (Zagreb 1976) i o srednjovjekovnoj književnosti u Engleskoj književnosti (Zagreb 1986), sastavila skripta iz povijesti engleskoga jezika. Pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku pokrenula 1998. međunarodni seminar iz staronordijske mitologije i književnosti, iz kojega je proizašla suautorska knjiga Staronordijska mitologija i književnost (2003). Radove, osvrte i prijevode objavljivala i u izdanjima Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia (1962, 1966, 1972–73, 1976–77, 1981, 1984–89, 1992, 1995, 1997, 2000–03, 2010), Suvremena lingvistika (1967, 1992, 1995–97), Filologija (1970, 1983, 1986, 1992–95, 1998), Republika (1972), Strani jezici (1972, 1976, 1978, 1987–88, 1991–92), Vjesnik (1972), Linguistics (Hag 1974), Onomastica Jugoslavica (1978), Analytical Bibliography of Writings on Modern English Morphology and Syntax (Leuven 1979), Godišnjak Saveza društava za primijenjenu lingvistiku Jugoslavije (1980–81), Kontrastivna jezička istraživanja (Novi Sad 1980), Sagnaskemmtun (Beč 1986), Jezični varijeteti i nastava stranih jezika (Zagreb 1987), Književna smotra (1987, 1993), Linguistica (Ljubljana 1987, 1994), Deset godina obveznog stranog jezika na Sveučilištu (Zagreb 1988), Jazikot i kulturata (Ohrid 1988), Jezici i politike (Zagreb 1988), Fonološki i fonetski aspekti govorenog jezika (Zagreb 1989), Atti del 12. congresso internazionale di studi sull’alto medioevo (Spoleto 1990), Informatica museologica (1990), Jugoslavensko-švedski prevodilački dani (Zagreb 1990), Languages in Contact (Zagreb 1990), Languages in Contact and Contrast (Hag 1991), Prevoditelj (1991), Prožimanje kultura i jezika (Zagreb 1991), Sol (1991), Zbornik radova Druge konferencije Živi jezici (Novi Sad 1991), Kontrastivna analiza engleskog i hrvatskog jezika, 4 (Zagreb 1993), Rječnik i društvo (Zagreb 1993), Scottish Slavonic Review (Glasgow 1993), Trenutak sadašnjosti u učenju jezika (Zagreb 1993), Polimeri (1994), Primijenjena lingvistika danas (Zagreb 1994), Prevođenje – suvremena strujanja i tendencije (Zagreb 1995), Jezik i komunikacija (Zagreb 1996), Tekst i diskurs (Zagreb 1997), British Cultural Studies (Zagreb 1998), Jezična norma i varijeteti (Zagreb—Rijeka 1998), Sagnaheimur (Beč 2001), Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici (Zagreb—Rijeka 2003), Govor (2004), Teaching English for Life (Osijek 2004), Sarajevske sveske (2006), Analecta septentrionalia (Berlin 2009), Jezikoslovlje (2010) i Glimpses of the North (Zagreb 2014). Surađivala u Langenscheidtovu Englesko-hrvatskom ili srpskom rječniku (Zagreb 1972) te u Hrvatskoj enciklopediji LZ, Leksikonu stranih pisaca (Zagreb 2001) i Leksikonu svjetske književnosti (Zagreb 2004). Među ostalim s islandskoga odn. staroislandskoga prevela i priredila izbor Islandske sage i priče (1988; Lijepa travnata dolina, 2019) i zbirku Edda Snorrija Sturlusona (1997) te prevela knjige Rosa candida Auður Ólafsdóttir (2013), Nebo i pakao (2015), Tuga anđela (2017) i Ljudsko srce (2018) J. K. Stefánssona, sa švedskoga u suradnji prevela i priredila antologiju Švedske narodne priče (1991) te prevela knjige 10 misli o vremenu Bodil Jönsson (2004), Pop glazba iz Vittule M. Niemija (2005), Netaknuta struna K. Falkmana (2009) i Put u Jeruzalem J. Guilloua (2010), s danskoga prevela Izabrane bajke H. C. Andersena (2005), Pjesme (2007) i Vlak u vrućici (2008) E. Stinusa, knjige Nimbi Susanne Jorn (2008) i Smrt vozi Audi K. B. Fossa (2016, s M. Grundlerom), s norveškoga Filozofiju zla L. F. H. Svendsena (2011) i Kako postati uspješan diktator M. Hema (2014), s engleskoga Nova pravila D. Yankelovicha (1994), sve tiskano u Zagrebu. Bila je predsjednica Društva za primijenjenu lingvistiku 1975–77. i voditeljica Zagrebačkoga lingvističkoga kruga 1978–82. Dobila Nagradu »Iso Velikanović« za životno djelo 2018.