MACAN, Trpimir, povjesničar i leksikograf (Dubrovnik, 20. VIII. 1935). Sin publicista Tomislava, suprug kemijske inženjerke Marije Kaštelan-Macan. U Dubrovniku 1952. završio Ekonomski tehnikum i 1953. gimnaziju. Studij povijesti započet na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nakon političkoga procesa i osude 1955, zatvorske kazne i nemogućnosti nastavka studiranja u Zagrebu završio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1959. Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1971. tezom Život i rad Miha Klaića (tiskano 1980), kojom je dao uzor monografskoj obradbi životopisa; znanstveni savjetnik od 1987. Radio u Dubrovniku u banci 1952–53, u Metkoviću u gimnaziji 1959–60. i osnovnoj školi 1961–64, u Zagrebu 1965. u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske te od 1965. do umirovljenja u zvanju leksikografskoga savjetnika 2006. u LZ; pomoćni redaktor od 1966, redaktor od 1974, urednik od 1975, glavni urednik HBL od 1990 (član Ravnateljstva 1991–2005, zaslužni znanstvenik od 2006). — Istraživao je ponajviše povijest Dubrovnika i Dalmacije, osobito u XIX. i XX. st., te hrvatsku povijest 1941–45, bavio se povijesnom kritikom te raznovrsnim priređivačkim i uredničkim radom, a osobito se istaknuo kao pisac sinteza i pregleda hrvatske povijesti. Njegova knjiga Povijest hrvatskog naroda (1971; povučeno iz prodaje 1972), prvi autorski pregled nakon 1938, postala je jednim od simbola Hrvatskoga proljeća, doživjevši od 1990-ih proširena izdanja, te bila temelj za popularna izdanja na stranim jezicima i za sažeti pregled Hrvatska povijest (1995). Na knjigu se nadovezao njegov kritičko-urednički rad na temeljnim sinteznim djelima hrvatske historiografije, Povijesti Hrvata V. Klaića (Zagreb 1972–1973) i Pregledu povijesti hrvatskoga naroda F. Šišića (Zagreb 1975), kojim je također umnogome pridonio zanimanju za hrvatsku povijest i njezinoj popularizaciji. Objavljivao je i sintetične članke o hrvatskoj povijesti, sa zanimanjem za etnografiju i pomorstvo te navlastito za hrvatske integracijske procese pisao o raznovrsnim južnohrvatskim temama i mnogim istaknutim osobama u politici, kulturi, umjetnosti i znanosti. Zauzimajući se za nova čitanja i interpretacije, istraživao je doba NDH (Spremnost 1942–1945, 1998), pisao o povijesti hrvatskih krajeva izvan današnje RH, o povijesnoj znanosti u nas, povijesti odvjetništva i dr. Baveći se sustavno kritikom, napisao je mnogobrojne ocjene u periodicima, ponajviše u Maruliću, a braneći hrvatstvo Dubrovnika, vlastita historiografska rješenja i pravo na kritiku, više puta polemizirao sa srpskim i hrvatskim povjesničarima te s namjernicima. Surađivao, među ostalim, u izdanjima Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1960–61), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1961), Vidik (1963, 1968), Dubrovnik (1964–71, 1989–98, 2006–07, 2012–13), Školski vjesnik (1964), Historijski zbornik (1965–81, 1983–84, 1986, 1989–91), Naše more (1965–66), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1966), Starine (1966), Telegram (1966, 1969), Borba (1967), Encyclopaedia moderna (1967, 1970), Mogućnosti (1967), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1967, 1975), Građa za povijest književnosti hrvatske (1968), Kolo (1968, 1970, 1994, 1996–99, 2007), Kritika (1968–71), Dubrovački horizonti (1969–73, 1976–88, 1990, 1992), Vjesnik u srijedu (1969), Arhivski vjesnik (1970, 1984, 1988–90), Časopis za suvremenu povijest (1970, 2001), O Petru Preradoviću danas (Zagreb 1970), Hrvatski tjednik (1971), Nikola Tavelić (Zagreb 1971), Dalmacija 1870 (Zadar 1972), Croatica (1977), Marulić (1977–84, 1986–91, 1993–2013, 2015–21), Dometi (1978), Pazinski memorijal (1978), Crkva u svijetu (1980), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1980), Odvjetnik (1982–83), Zbornik Župe dubrovačke (1985, 2008), Gordogan (1986–87), Dalmacija u narodnom preporodu 1835–1848 (Zadar 1987), Republika (1987–90, 1992), Vjesnik (1989–92, 1995), Hrvatska revija (München—Barcelona 1990; 1993, 2002, 2008–09), Nova Matica (1990–92; Matica, 1993), Iseljenički kalendar (1991; Hrvatski iseljenički zbornik, 1992), Hrvatska obzorja (1993–96), Most – The Bridge (1993), Gimnazija Metković 1954–1994 (Metković 1994), Varaždinski godišnjak (1994), Vijenac (1994–97, 1999, 2012), Geodetski list (1995), Hrvatska riječ u Srijemu (Zagreb 1995), Hrvatsko slovo (1995), Numizmatičke vijesti (1995), Zvonimir, kralj hrvatski (Zagreb 1997), Crveni teror u Dubrovniku. Listopad 1944 (Dubrovnik 1998), Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti (Dubrovnik 1998), Župa dubrovačka (Čibača 1998), Dubrovački ljetni festival (Dubrovnik 1999), Hrvatska i održivi razvitak (Zagreb 1999; urednik), Zvono (2001), Rijeka (2006), Dani dr. Franje Tuđmana (2009, 2011) i Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena (Zagreb 2012). Dio radova skupio je u knjigama Iz povijesti Donjeg Poneretavlja (1972; naklada uništena), Susreti s hrvatskom Kliom (1991), Povijesni prijepori (1992) i Hrvatskom prošlosti (2011). Dubrovniku i krajnjemu hrvatskomu Jugu posvetio je knjige o suvremenim ratnim i poratnim temama Rat i dokolica (1995), Rt Oštra (1998) i Posljednja opsada Dubrovnika (2001). Suuredio je Kninski zbornik (1993) te uredio, među ostalim, Sjećanja Z. Vrkljana (1995), Moj životopis T. Mortigjije (1996) i zbornik Biobibliographica (2003–14, 1–4); sve tiskano u Zagrebu. Priredio je i izdao sedam očevih knjiga 1996–2008. Napisao predgovore ili pogovore i u izdanjima Uspomene na političke ljude i događaje I. Meštrovića (Zagreb 1969), YU-genocid A. Belje (Zagreb—Toronto 1990), Hrvatska 1945. B. Radice (Zagreb 1992), Tko je tko u NDH (Zagreb 1997), Uvijek iznova Srbija I. Pilara (Zagreb 1997), Suze Marunkove I. Đurđevića (Zagreb 2001) te U službi domovine (Zagreb 2003) i Dubrovačke žrtve (Zagreb 2009) H. Kačića. Dijelovi njegove sinteze prenošeni su u povijesne udžbenike Školske knjige u 1990-ima. Bio scenarist TV emisija o povijesti Dubrovnika i Boke kotorske (D. Marušić, 1991, 1993) i o zrinsko-frankapanskoj uroti (M. Mahečić, 1991), bavio se i drugim popularizacijskim radom (kalendari, poštanske marke, redakture prijevodâ, tekstovi u izložbenim katalozima, poučne staze). — Napisao je i uredio mnogobrojne članke u izdanjima LZ Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1966–1969²; Opća enciklopedija, 1977–1988³; Hrvatska enciklopedija, 1999–2003), Enciklopedija Jugoslavije (1971; 1980–1990²), Pomorska enciklopedija (1972–1989²), Leksikon (1974; Hrvatski opći leksikon, 1996), Atlas svijeta (19886), Pomorski leksikon (1990; pomoćnik glavnoga urednika), A Concise Atlas of the Republic of Croatia and of the Republic of Bosnia and Hercegovina (1993) i Atlas Europe (1997), objavio paradigmatski tekst o leksikografskom radu Kako nastaje enciklopedija? (Oko, 1980–81, 25. XII–8. I; višeput pretiskano), a osobito se istaknuo kao glavni urednik HBL (3–8. 1993–2014), kojemu je osigurao redovitost i osnažio istraživačku sastavnicu. Surađivao i u izdanju Österreichisches biographisches Lexikon 1815–1950 (Beč 1985, 1992, 1999, 2007). Objavio putopise, kratku prozu i intimističke pjesme (Vidik, 1963; Dubrovnik, 1964–65, 1967, 1994; Naša riječ, 1964; Danica, godišnjak, 1966; Studentska i omladinska tribina, 1966; Dubrovački horizonti, 1970; Marulić, 1988–89, 2001; Forum, 1991; Kolo, 1992), dio kojih je skupio u knjigama Rat i dokolica te Oskoruše (2005); pjesme su mu uvrštene u izbor Autobiografski Zagreb (Zrcalo, 1994, 2). Potpisivao se pseudonimima Svib Nehal, Vuk Ožul i Zrinka Ban te inicijalima. — Erudit i vrstan stilist s rijetkim darom za sintezu, ukupnim radom profilirao se u jednoga od vodećih hrvatskih povjesničara i svrstao među najveće domaće suvremene leksikografe. Dobio nagrade »Bartol Kašić« (1992) te gradova Dubrovnika (1993) i Metkovića (2012). Bio je član Upravnoga odn. GO MH 1970–71. i 1990–91, Državne komisije za granice 1995–2001. i Upravnoga vijeća Hrvatskoga instituta za povijest 2001–05. te predsjednik Arhivskoga savjeta Hrvatske 1993–94. Posvećen mu je časopis Kolo (2005, 3).
DJELA: Povijest hrvatskog(a) naroda. Zagreb 1971, proširena izd. 1992² (dva izd.), 1999³, 20134, 20185 (u 4. i 5. izd. suautor Ž. Holjevac). — Iz povijesti Donjeg(a) Poneretavlja. Metković 1972, Zagreb—Klek 1990². — Miho Klaić. Zagreb 1980. — Susreti s hrvatskom Kliom. Zagreb 1991. — Povijesni prijepori. Dubrovnik 1992. — A Short History of Croatia (suautor J. Šentija). Zagreb 1992 (dva izd. i njem. izd.; 1993. dansko izd.). — Hrvatska povijest. Pregled. Zagreb 1995 (češki prijevod Praha 2000), 2004² (prošireno izd.). — Rat i dokolica. Dubrovački članci. Split 1995. — Rt Oštra u povijesti i politici. Zagreb 1998. — Spremnost 1942–1945. Zagreb 1998. — Posljednja opsada Dubrovnika. Dubrovnik 2001. — Oskoruše. Zagreb 2005. — Hrvatskom prošlosti. Zagreb 2011. — Potpunija bibliografija: Kolo, 15(2005) 3, str. 7–39, 47–71.
LIT.: Sveučilišni vjesnik, 17(1971) 319/320, str. 382–383. — J. A. Soldo: Nekoliko vrijednih priloga iz prošlosti neretvanskog kraja dra Trpimira Macana. Iskra, 3(1971) 3, str. 11–13. — (Uz knj. Povijest hrvatskog naroda): V. Bažant, Hrvatsko sveučilište, 1(1971) 28/29, str. 16. — S. Lipovčan, Hrvatski tjednik, 1(1971) 33, str. 20. — A. Mijatović, Školska knjiga, 1(1971) 2, str. 4. — K. D. Grothusen: Probleme der Geschichte Kroatiens und ihrer Darstellung. Südost-Forschungen (München), 32(1973) str. 300–308. — (Uz knj. Miho Klaić): K. Milutinović, Istorijski glasnik (Beograd), 1980, 1/2, str. 147–152. — J. Lučić, Dubrovački horizonti, 13(1981) 21, str. 198–199. — I. Banac: Historiography of the Countries of Eastern Europe: Yugoslavia. American Historical Review (Washington), 97(1992) 4, str. 1087–1090. — L. Čoralić: (O knj. Iz povijesti Donjega Poneretavlja). Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1992, 25, str. 294–295. — (Uz nova izd. knj. Povijest hrvatskoga naroda): T. Đurić, Nova Matica, 42(1992) 11/12, str. 6–8. — D. Horvatić, Školske novine, 43(1992) 32, str. 13. — M. Jurišić, Večernji list, 36(1992) 17. IX, str. 14; 18. IX, str. 34; 21. IX, str. 17. — Ž. Krušelj, Vjesnik, 53(1992) 23. XI, Pr., str. 13B. — A. Čebotarev, Časopis za suvremenu povijest, 25(1993) 2/3, str. 325–326. — A. Sekulić, Historijski zbornik, 46(1993) str. 214–217. — D. Jelčić, Kolo, 4(1994) 11/12, str. 1192–1195. — Ž. Krušelj, Večernji list, 43(1999) 20. VI, Pr., str. 3. — P. Bejaković, Društvena istraživanja, 9(2000) 4/5, str. 771–773. — I. Buljan, Hrvatski iseljenički zbornik, 2014, str. 355–361. — (Uz knj. Susreti s hrvatskom Kliom): I. Prlender, Dubrovnik, 3(1992) 1, str. 173–175. — P. Strčić, Historijski zbornik, 45(1992) str. 293–296. — L. Čoralić, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1993, 26, str. 364–367. — (Uz knj. Povijesni prijepori): V. Bogišić, Danas, 1(1993) 23. IV, str. 54–55. — M. Foretić, Dubrovački vjesnik, 44(1993) 13. II, str. 4. — I. Prlender, Dubrovnik, 4(1993) 4, str. 279–280. — L. Čoralić, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1994, 27, str. 369–371. — P. Strčić, Nedjeljna Dalmacija, 24(1995) 17. II, str. 29. — (Uz obljetnice): M. Švab, Hrvatsko slovo, 1(1995) 18, str. 8. — D. Pavličević, Ibid., 11(2005) 557, str. 14. — Kolo, 15(2005) 3, str. 73–371. — H. Kačić, Ibid., 16(2006) 2, str. 415–421. — S. Antoljak: Renesansa hrvatske historiografije. Pazin 1996. — (Uz knj. Rat i dokolica): P. Z. Blajić, Hrvatska obzorja, 4(1996) 1, str. 149–153. — T. Podrug, Hrvatsko slovo, 2(1996) 56, str. 15. — (Uz knj. Spremnost): Č. Višnjić, Ljetopis Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta«, 3(1998) str. 433–437. — S. Leček, Vijenac, 6(1999) 121, str. 15. — (Uz knj. Rt Oštra): D. Mojaš (D. M.), Dubrovački list, 2(1999) 15. X, str. 14. — D. Živić, Društvena istraživanja, 8(1999) 4, str. 901–903. — (Uz knj. Posljednja opsada Dubrovnika): D. Mojaš (D. M.), Dubrovački list, 5(2002) 9. I, str. 50. — T. Podrug, Vjesnik, 63(2002) 13. III, str. 17. — D. Pavličević: Problemi hrvatskih povijesnih sinteza XIX. i XX. stoljeća. U: Hrvatska historiografija XX. stoljeća. Zagreb 2005, 215, 221–222, 224–225, 227–228, 230–233. — V. Švoger: (O knj. Hrvatskom prošlosti). Pilar, 7(2012) 1, str. 213–216. — T. Branđolica i F. Šimetin Šegvić: Historiografija i popularna historija u vrijeme hrvatskoga proljeća. Časopis za suvremenu povijest, 51(2019) 3, str. 703, 708, 717–718, 720, 727–728, 734, 737–738.
Nikša Lučić (2021)
