MACHIEDO, Jerko (Jerolim), liječnik i političar (Hvar, 24. XI. 1877 — Zagreb, 10. II. 1962). Unuk kolekcionara i povijesnoga pisca Jerolima, praunuk pravnika i kulturnoga djelatnika Ivana Krstitelja. Gimnaziju završio u Splitu 1895, studij medicine u Grazu 1901. Bio je liječnik 1902. u Stonu i 1902–09. u Hvaru (i općinski vijećnik). Kao član Hrvatske stranke izabran u kuriji veleporeznika splitskoga kotara u Dalmatinski sabor 1908, potom – nastanivši se u Zadru, gdje je djelovao i kao liječnik – i za prisjednika Zemaljskoga odbora; bio referent za zdravstvo, bolnički nadzornik i član Pokrajinskoga školskoga vijeća. U saborskom je govoru 1909 (tiskano te godine u Splitu, uvršteno u: Riječ liječnika upućena javnosti. Šibenik 1989) ocijenio da austrijska država i njezina saveznica Crkva ne dopuštaju »slobodnu narodnu školu«, što je izazvalo mnoštvo polemičnih reakcija u tisku. U prvoj pol. 1914. zauzet oko osnutka NV kao okvira za suradnju hrvatskih i srpskih stranaka. Politički sumnjiv, za I. svjetskoga rata bio u vojnim zatvorima, potom na liječničkoj službi u vojnim bolnicama, od poč. 1918. ponovo na dužnostima u Zadru. Od srpnja član uprave Narodne organizacije za Dalmaciju, 17. rujna susreo se s I. Tiszom za njegova putovanja jugom Monarhije, od 2. studenoga bio i zamjenik člana u novoosnovanoj Zemaljskoj vladi u Dalmaciji (i njezin povjerenik za školstvo i zdravstvo), u ime koje je zapovjedniku talijanskoga broda koji je proglasio zaposjedanje Zadra istoga 4. studenoga uručio prosvjednu notu (Narodni list, br. 52; pretiskivano više puta). Zbog protutalijanske djelatnosti završio ubrzo u kućnom pritvoru, bio prognan na Sardiniju na poč. 1919, potom u Anconu, u Zadar se vratio 1919 (26. II. 1920. supotpisao predstavku A. Trumbiću protiv prepuštanja grada). Preselivši se potkraj 1920. u Šibenik, nakon usavršivanja iz interne medicine, osobito ftizeologije (Graz), u tamošnjoj bolnici bio voditelj odjela od 1922. do umirovljenja 1941. i ravnatelj 1928–41 (privremeni 1922–23); pridonio njezinoj modernizaciji i proširenju te sustavnoj zaštiti od tuberkuloze pluća. U 1920-ima djelatan u Demokratskoj stranci, zbog glasovanja za listu V. Mačeka 1935. nakratko premješten u kninsku bolnicu. Od 1941. imao vlastitu ordinaciju u Hvaru. U Splitu 1907. suosnovao Slobodnu organizaciju liječnika (Kraljevine) Dalmacije i bio joj potpredsjednik do 1920. Objavljivao u periodicima (Sloboda, 1905; Narodni list, 1918; Demokrat, 1922; Novo doba, 1935; Tribuna, 1937), u svezi s talijanskom okupacijom osobito u Našem listu 1919–20 (supokretač 1919); izbor tekstova, uključujući neobjavljene (s izvješćima o suzbijanju malarije 1912–13) tiskan mu je u knjizi Šibenski liječnici (Šibenik 1992). Autor je povijesnoga prikaza u Spomen-knjizi o pedesetgodišnjici Banovinske bolnice u Šibeniku 1883–1933 (Šibenik 1933). Potpisivao se i Dr. J. M. te Dr. M. Ostavština mu se čuva u obiteljskom arhivu u Hvaru.
LIT.: M. Škarica: Zadarski liječnici. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 2(1955) str. 161–162. — M. Šimunković: Povijest Slobodne organizacije liječnika Dalmacije. Liječnički vjesnik, 79(1957) 9/10, str. 448, 450, 452, 454, 456. — (Nekrolozi): Slobodna Dalmacija, 19(1962) 15. II, str. 2. — K. Penović, Bilten Historijskog arhiva komune hvarske, 4–5(1963) 5/6, str. 119–122. — H. Matković: Djelovanje i sukobi građanskih stranaka u Šibeniku između dva svjetska rata. Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1972, 2, str. 267, 271. — I. Perić: Borba za ponarođenje dalmatinskog školstva 1860–1918. Zagreb 1974, 141–142. — Isti: Dalmatinski sabor 1861–1912 (1918) god. Zadar 1978, 59, 134, 224, 226, 229. — J. Horvat: Hrvatski panoptikum. Zagreb 1982. — I. Perić: Ante Trumbić na dalmatinskom političkom poprištu. Split 1984. — S. Sirovica: Šibenski liječnici. Šibenik 1995, 6, 14, 20, 24–25, 33, 39, 48–53, 56, 66–67, 87, 92–93, 100, 103–104, 110, 155, 174, 176, 192–194, 196–197, 202–205, 299–300, 303–306. — A. Bralić: Zadar u vrtlogu propasti Habsburške Monarhije (1917–1918). Časopis za suvremenu povijest, 38(2006) 1, str. 255, 263. — Isti: Zadarski fin-de siècle. Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji uoči Prvoga svjetskog rata. Ibid., 39(2007) 3, str. 738, 767. — Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918–1919. Zagreb 2008. — Z. Jelaska Marijan: Grad i ljudi. Split 1918–1941. Zagreb 2009. — A. Bralić: Beginning of the First World War in Dalmatia. Review of Croatian History, 10(2014) str. 61–62. — J. Kovačić: Rod Machiedo sa Hvara. Prilozi povijesti otoka Hvara, 12(2014) str. 225, 238–244, 249. — S. Matković: Pristupi južnoslavenskom pitanju dr. Ante Trumbića i Beograd. U: Desničini susreti 2016. Zagreb 2017.
Marko Pustaj (2021)
