MAJNARIĆ, Josip, šumarski stručnjak (Delnice, 26. VIII. 1872 — Zagreb, 1. IX. 1944). Nećak pjesnika i pripovjedača Jakova. Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima završio 1889. Isprva vježbenik u Otočcu, šumar u Grobniku od 1890, Čavlima od 1891, Sušaku od 1896. i od 1900. u Delnicama, gdje je šumarski povjerenik od 1912. i županijski šumarski nadzornik 1917, kad je kao zemaljski nadzornik premješten u Odjel za narodno gospodarstvo Zemaljske vlade, najposlije u Ogulinu inspektor za agrarnu reformu od 1919. do umirovljenja 1922. Po nalogu Zemaljske vlade izradio 1918–19. dokumentaciju za reviziju segregacije šuma goranskih veleposjeda Thurn-Taxisa i Ghyczyja u korist tamošnjih općina odn. pučanstva, privremeno provedenu 1920, s čim u svezi je 1926. pridonio poništenju suprotnoga rješenja te nakon izvlaštenja 1932. predsjedao do 1939. privremenom državnom upravom nad tim šumama u Delnicama (imenovan 1925. upraviteljem posjeda Ghyczy, bio 1934–39. član jugoslavenskih izaslanstava u postupku što ga je pred arbitražnim sudom u Hagu pokrenuo A. Thurn-Taxis te u pregovorima s njegovim zastupnicima) i nakon nagodbe povjerenstvom za likvidaciju 1940. O tom je objavio knjigu Obnova segregacija (Zagreb 1920), u kojoj je zahvatio i širu povijest razrješenja feudalnih zemljišnih odnosa na području Hrvatske i Slavonije, polemične knjižice Na obranu naših narodnih šuma (Ogulin 1926) i Gorskom kotaru na rastanku (Zagreb 1940), a vjerojatno i nepotpisani članak u listu Gorski kotar (1940, 11–12). Uređujući među prvima goranske preborne šume metodom normale, sastavio je više uspjelih gospodarskih osnova (izvadci tiskani u Analima za eksperimentalno šumarstvo, 1957), a bavio se i nastankom te pošumljivanjem krša. U Šumarskom listu (1891, 1893, 1897, 1903–4, 1907, 1910) pisao i o pravilnicima zemljišnih zajednica, ustroju šumarske službe, procjeni bukovih i jelovih sastojina te šumarskom visinomjeru. God. 1918. spominje se kao odbornik Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva. Potpisivao se i inicijalima te šifrom J. M-ć. Gradivo o njem čuva se u obiteljskom fondu u HDA.
LIT.: (O knj. Obnova segregacija). Šumarski list, 45(1921) 1/3, str. 47. — Povijest šumarstva Hrvatske 1846–1976. Zagreb 1976, passim. — S. Frančišković: Josip Majnarić – na braniku narodnih šuma. U: Gorski kotar. Delnice 1981, 838–841. — Z. Šimončić-Bobetko: Ekonomske i posjedovne prilike čabarskog područja i provođenje agrarne reforme između dva rata (1918–1941). Časopis za suvremenu povijest, 16(1984) 3, str. 59–64. — Ista: Izvlaštenje veleposjedničkih šuma u Hrvatskoj 1919–1941. godine. Ibid., 25(1993) 2/3, str. 229–231, 237–239. — D. Klepac: Iz šumarske povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost. Zagreb 1997. — Hrvatski šumarski životopisni leksikon, 3. Zagreb 1998.
Ljubica Josić i Redakcija (2021)
