MARAVIĆ, Marijan (Maravić Olovčić, Maravich; Marianus), biskup (Olovo, o. 1598 — Olovo, 14. IX. 1660). Podrijetlom iz trgovačke obitelji. Franjevac, školovao se na učilištima Provincije Bosne Srebrene. Bio je gvardijan u Kraljevoj Sutjesci (1635–37) i Olovu, provincijski definitor i 1637–40. provincijal. Na tu je službu izabran pod turskim pritiskom, pa se sukobio sa subraćom koja su izabrala protuprovincijala. Nakon smrti bosanskoga biskupa T. Mrnavića (1644) nadmetao se za to mjesto s tadašnjim povjerenikom i pohoditeljem Bosne Srebrene M. Ibrišimovićem, što je dovelo do dugotrajna sukoba bosanskih i slavonskih franjevaca. Imenovan je 1645. duvanjskim biskupom i upraviteljem Bosanske biskupije, a od 1647. do kraja života bio je rezidencijalni bosanski biskup. Stolovao u Olovu; izbjegavši pred Turcima u Ugarsku 1647, u Olovo se vratio 1651. Upravljanje Duvanjskom biskupijom zadržao je do 1655, kad ju je morao prepustiti dotadašnjemu skradinskomu biskupu P. Posiloviću, s kojim se zbog Rame, Duvna i Livna sporio od 1646. Oko Rame sporio se 1650. i s makarskim biskupom P. Kačićem, a oko slavonskih župa između Save i Drave 1647–48. s beogradskim Ibrišimovićem. Nakon njegove smrti dobio je te župe 1650, ali se zbog njih od 1651. sporio s novim beogradskim biskupom M. Benlićem, koji ga je optužio da želi ukinuti franjevačke samostane u Velikoj i Našicama. U najcjelovitijem od izvješća što ih je uputio u Rim (Descrizione del regno di Bosna con le sue città e territori, 1655) donosi opise gradova s podatcima o zastupljenosti katoličkoga, muslimanskoga i pravoslavnoga stanovništva u bosanskim i nekim slavonskim župama (cjelovito objavio E. Fermendžin).
LIT.: D. Farlati: Illyricum sacrum, 4. Venetiis 1769, 81–82, 181–182. — E. Fermendžin: Acta Bosnae potissimum ecclesiastica. Zagrabiae 1892. — J. Matasović: Fojnička regesta. Spomenik SKA (Beograd), 1930, 67, str. 143. — D. Mandić: Hercegovački spomenici Franjevačkog reda iz turskoga doba, 1. Mostar 1934. — J. Božitković: Kritički ispit popisa bosanskih vikara i provincijala (1339–1735). Beograd 1935. — K. Draganović: Katalog katoličkih župa XVII. vieka u Bosni i Hercegovini. Croatia sacra, 13–14(1944) 22/23, str. 89–126. — Đakovačka i srijemska biskupija. Biskupski procesi i izvještaji, 17. i 18. stoljeće. Zagreb 1999. — A. Škegro: Na rubu opstanka. Zagreb 2002. — B. Benić: Ljetopis sutješkoga samostana. Sarajevo—Zagreb 2003. — N. Lašvanin: Ljetopis. Sarajevo—Zagreb 2003. — Đakovačka i srijemska biskupija. Arhiv Kongregacije za širenje vjere. Razni fondovi, 17–18. stoljeće. Zagreb 2005. — M. Vrgoč: Duhovni stupovi Bosne Srebrene. Sarajevo—Zagreb 2007. — Z. Jovanović: Beogradska (nad)biskupija, njeni natpastiri i crkve kroz epohe, 2. Beograd 2011. — D. Mandić: Sabrana djela, 2–3. Mostar 2013.
Ivan Armanda (2021)
