MARIĆ, Zdravko

MARIĆ, Zdravko, arheolog i muzealac (Podravska Slatina, 24. II. 1930 — Sarajevo, 13. XII. 2006). Polazio Pilotsku oficirsku školu u Pančevu 1948–49. i završio učiteljsku školu u Osijeku 1951 (iz političkih razloga zatočen 1949–50. i 1953). Studirao povijest na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1953–54. i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, na kojem je 1957. diplomirao i 1965. doktorirao tezom Donja Dolina i problem etničke pripadnosti predrimskog stanovništva sjeverne Bosne. Na specijalizaciji u Beču 1959. Učitelj u osnovnim školama kraj Brčkoga (Kopanice, Brezovo Polje) 1951–54, kustos 1957–81. u Arheološkom odjelu Zemaljskoga muzeja BiH u Sarajevu – suautor izložba BiH u prahistorijsko doba (1958), Arheološka otkrića 1970 (1971) i Novija arheološka otkrića u Hercegovini (1980) – u Osijeku direktor Regionalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture 1974. i Muzeja Slavonije od 1981. do umirovljenja 1985. Predavao 1975–85. na poslijediplomskom studiju ilirologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Proučavajući brončano i željezno doba, ilirske i panonske zajednice te njihove odnose, posebice Daorse i helenističku kulturu u Hercegovini, dao je nov pogled na etničku pripadnost prapovijesnoga stanovništva zapadnoga Balkana i Panonije. Evidentirao je i opisao približno 200 arheoloških nalazišta te među ostalim vodio iskapanja na lokalitetu Donja Dolina kraj Bosanske Gradiške (otkrio tzv. Starije naselje 1961), gradinskoga naselja Vis u Modranu, groblja u Kačnju kraj Bileće i 1963–81. arheološkoga kompleksa u Ošanjićima, gdje je otkrio elemente akropole urbanoga središta Daorsa iz helenističkoga doba. Sudjelovao u istraživanju grobnica logora Jasenovac na lokalitetu Gradina 1964–65. Rezultate istraživanja objavio u periodicima Glasnik Zemaljskog muzeja (BiH) u Sarajevu. Arheologija (1958–59, 1961–64, 1967–68, 1973, 1976–77, 1979, 2001; urednik 1968–73), Arheološki pregled (Beograd 1959, 1961, 1966–67, 1969–72, 1976), Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne (1960–61), Zbornik krajiških muzeja (1962), Odjek (1965, 1971, 1980), Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-Herzegowinischen Landesmuseum. Archäologie (1971, 1979, 2000), Bosna i Hercegovina, iseljenički almanah (1972, 2002), Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH (1973, 1976, 1978, 1997, 2000, 2002, 2004–06; urednik 1992–97), Germania (Berlin 1975), Most (1975, 1986, 1989), Slovo Gorčina (1975–76, 1978, 1980), Osječki zbornik (1987), Hercegovina (1995–96; pokretač i urednik) i Hrvatska misao (1996–97). Surađivao u zbornicima, fotomonografijama i katalozima izložba Arheološka problematika Like (Split 1975), Festschrift für Richard Pittioni zum siebzigsten Geburtstag (Beč 1976), Jadranska obala u protohistoriji (Zagreb 1976), Hercegovina (Zagreb 1981), Kelti i njihovi suvremenici na tlu Jugoslavije (Ljubljana—Zagreb—Beograd 1984), Zbornik radova posvećenih akademiku Alojzu Bencu (Sarajevo 1991) i Ilidža (Sarajevo 2000) te u leksikografskim izdanjima Enzyklopädisches Handbuch zur Ur- und Frühgeschichte Europas (1–2. Prag 1966–1969), Enciklopedija Jugoslavije LZ i Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1988). Bavio se i popularizacijom arheologije, pisao u tisku (Politika, Beograd 1965; Oslobođenje, 1979, 1996; Svijet, 1996), scenarije za TV Sarajevo (Daorsi, 1972; Historija civilizacije – Rana urbanizacija u BiH, 1973) i Radio-Osijek (Panoni, 1988). Bio je predsjednik Društva konzervatora Hrvatske 1974.