MARIN SENJANIN (Marinus Segniensis), misionar (Senj, o. 1650 — Rijeka, 10. IV. 1718). Oko 1666. stupio u Štajersku kapucinsku provinciju, bio njezin definitor 1704–06. i 1707–11. te gvardijan u Zagrebu 1686–90, 1697–1700, Rijeci 1690–91, 1694–97, 1707–10. i Trstu 1691–92. Nakon oslobođenja Like i Krbave od Turaka 1689, senjsko-modruški biskup S. Glavinić pozvao ga je 1695. da ondje pastoralno djeluje, podijelivši mu biskupske ovlasti, 1696. Leopold I. dodijelio mu je sredstva za uzdržavanje, a kardinal L. Kolonić ovlasti apostolskoga misionara, čime ga je izuzeo od vlasti biskupa Glavinića. Sudjelovao je u radu povjerenstva koje je obišlo oslobođeni kraj te, prema M. Bogoviću (1991), sastavio izvješće o Lici i Krbavi iz 1696. pripisivano Glaviniću. Dao podignuti hospicije u Ribniku (ubrzo se srušio) i u Perušiću (izgorio 1706). Došao je s prvim kapucinima u Varaždin 1699, od 1700. bio prvi poglavar novoga hospicija, vodio gradnju samostana i crkve od 1701. i nakon izgradnje bio prvi gvardijan 1704–07 (odgojitelj novaka 1706–07). Na traženje senjsko-modruškoga biskupa B. Bedekovića Komorskoga i cara Josipa I. ponovo je 1707. poslan u Liku s trojicom subraće kako bi podignuli hospicij. Mjesto toga, 1708. odlučeno je da se gradi samostan u Karlobagu, iz kojega će kapucini djelovati u Lici i Krbavi; u Karlobagu je vodio gradnju samostana i crkve 1710–13. i bio samostanski poglavar 1711–14.
LIT.: E. Sladović: Pověsti biskupijah senjske i modruške ili krbavske. Trst 1856, 214–216, 292. — R. Lopašić: Spomenici Hrvatske krajine, 2–3. Zagreb 1885–1889. — M. Bogović: Takozvani Glavinićev opis Like i Krbave iz 1696. godine. Croatica Christiana periodica, 15(1991) 27, str. 117–128. — Isti: Restauracija Katoličke crkve u Lici i Krbavi nakon oslobođenja od Turaka godine 1689. Senjski zbornik, 20(1993) str. 107, 109–111, 114, 116. — M. Benedik i A. Kralj: Kapucini na slovenskem v zgodovinskih virih. Acta ecclesiastica Sloveniae (Ljubljana), 16(1994) str. 125, 127, 129–130, 134, 136, 138–139, 142–152, 156, 158, 312, 418–419. — M. Kemiveš: Dolazak kapucina u Varaždin i znameniti kapucini tijekom 300 godina varaždinskog samostana. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 2001, 12/13, str. 126, 129–130, 142–143. — N. Bašnec: Dolazak i misijska djelatnost kapucina u Lici i Krbavi nakon oslobođenja od Turaka 1689. U: Franjevci kapucini u Karlobagu. Zagreb—Karlobag 2014, 19–37, 39, 61. — M. Benedik: Kapucinski samostan u Karlobagu u dokumentima Štajerske provincije. Ibid., str. 72–73, 76–78. — B. Z. Šagi: Spomenica samostana u Karlobagu iz 1710. godine. Ibid., str. 86–87, 94–96. — I. Armanda: Fra Marin Senjanin, propovjednik i organizator kapucinskih djelatnosti u hrvatskim krajevima u 17. i 18. stoljeću. Vjesnik Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, 55(2020) 1, str. 61–78.
Ivan Armanda (2021)
