MARJANOVIĆ, Luka, pravnik i folklorist (Zavalje kraj Bihaća, 18. X. 1844 — Zagreb, 7. IX. 1920). U Zagrebu maturirao u klasičnoj gimnaziji 1866. i studirao pravo; studij završio u Beču doktoriravši rigorozom 1872. Od 1873. na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu (od 1874. Pravoslovni i državoslovni fakultet) predavao austrijsko građansko, kanonsko, pandektno i kazneno pravo, od 1874. kao izvanredni te 1876–1903. redoviti profesor; dekan 1879–80, 1887–88, 1894–95. i 1901–02, rektor Sveučilišta 1889–90. Predstojnik Odjela za pravosuđe Zemaljske vlade od 1903. do umirovljenja 1906. Na listi Narodne stranke (odn. Neodvisne narodne stranke 1880–81) u Hrvatskom saboru zastupao Krapinu 1878–81, Perušić 1905–06. te Novu Gradišku 1906–07. Pravne priloge objavio u Mjesečniku Pravničkoga družtva u Zagrebu (1877, 1890–91, 1893–94, 1896–98, 1902–03), Glasniku biskupija bosanske i sriemske (1880), Pozoru (1884), Slovenskom pravniku (Ljubljana 1890) i izdanju Magyar jogi lexikon (4. Budimpešta 1903), sastavio skripta Rimokatoličke crkve kanonsko pravo (Zagreb 1901). — Zarana se baveći prikupljačkim radom, objavio zbirku Hrvatske narodne pjesme, što se pjevaju u gornjoj hrvatskoj Krajini i u turskoj Hrvatskoj (Zagreb 1864). Na poticaj MH skupljao je muslimanske narodne pjesme u sjevernoj Bosni, priredivši u Matičinu nizu Hrvatske narodne pjesme Junačke pjesme (muhamedovske) (1–2. Zagreb 1898–1899). Unatoč nedostatcima, njegove su zbirke reprezentativna djela za proučavanje narodne epike. Narodne pjesme, prijevode i osvrte tiskao i u časopisima (Naše gore list, 1865; Bosiljak, 1867–68; Dragoljub, 1867; Vienac, 1887–88, 1890, 1897). S francuskoga preveo Neodvisne E. Scribea (HNK u Zagrebu 1877). Rabio je pseudonim Nenad. Počasni član MH od 1901. Nasljedno plemstvo s pridjevkom Zavaljski podijeljeno mu je 1909. Ostavština mu se čuva u Zagrebu u NSK, Institutu za etnologiju i folkloristiku, Odsjeku za etnologiju HAZU te u obitelji Marjanović Kavanagh. Portretiran u ulju (Z. Bielen, 1997, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu).
LIT.: (O knj. Hrvatske narodne pjesme): I. Filipović (ħ), Domobran, 1(1864) 29. X, str. 2–3. — V. Jagić, Književnik, 1(1864) 4, str. 599–600. — D. Mijušković: Arntsove Pandekte u srpskom prevodu i njihov kritičar dr. Luka Marjanović. Beograd 1897. — V. Jagić: Junačke pjesme (muhamedovske). Archiv für slavische Philologie (Berlin), 21(1899) 3/4, str. 626–634. — (Nekrolog). Obzor, 61(1920) 10. IX, str. 1. — M. Murko: Tragom srpsko-hrvatske narodne epike, 1. Zagreb 1951. — B. Krstić: Luka Marjanović i Nikola Andrić kao izdavači narodnih pesama. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (Beograd), 1956, XXII/3–4, str. 241–253. — J. Ravlić i M. Somborac: Matica hrvatska 1842–1962. Zagreb 1963, 101, 107–108, 110, 116, 121, 124, 126–128, 131, 298–299. — M. Cerovac: Janko Leskovar. Rad JAZU, 1969, 355, str. 199–203, 245, 274–279, 296, 316, 320, 380–381. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1–2. Zagreb 1969. — Đ. Mučibabić: Redaktorski postupak Luke Marjanovića na primjeru pjesme Dvostruka ženidba Sokolović Ibre. Godišnjak Instituta za jezik i književnost u Sarajevu, 10(1981) str. 159–170. — I. Kršnjavi: Zapisci, 1–2. Zagreb 1986. — A. B. Lord: The Singer Resumes the Tale. Ithaca—London 1995. — Pravni fakultet u Zagrebu, I/1. Zagreb 1996, str. 73, 78, 83, 92, 142, 146, 338, 343, 392, 400, 407, 437, 442; II/1, str. 20–21, 218, 222, 226–227, 643; III/1, str. 497–501, 725, 731; III/2. 1997, str. 773, 775, 778; IV/1, str. 223–230, 792–793. — I. Perić: Hrvatski državni sabor, 2. Zagreb 2000. — Đ. Buturović: Otkriće muslimanske epike u 19. vijeku. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 19–20(2001) str. 178, 183–184, 186–190. — R. Marjanović Kavanagh: Dr. Luka Marjanović. Hrvatsko zagorje, 10(2004) 3/4, str. 75–78. — Ž. Harašić i V. Pezelj: Teorija prava u časopisu Mjesečnik (1875–1945). Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 43(2006) 3/4, str. 484. — A. P. Tate: Collecting South Slavic Oral Epic in 1864. Oral Tradition (Columbia), 26(2011) 1, str. 159–173. — M. Kunić: Terensko istraživanje usmene književnosti u Bosni i Hercegovini. Lingvazin, 2(2014) 1, str. 30. — J. Talam: Creation, Transmission and Performance. Muzikološki zbornik (Ljubljana), 51(2015) 2, str. 204–205, 212, 215.
Marino Jureković (2021)
