MARKOVINOVIĆ, Višnja

traži dalje ...

MARKOVINOVIĆ, Višnja, keramičarka i slikarica (Zagreb, 20. VI. 1930 — Zagreb, 12. III. 2021). U Zagrebu učila slikarstvo u T. Krizmana 1942–48, završila gimnaziju 1949. te studij slikarstva na Akademiji primijenjenih umjetnosti 1955 (E. Tomašević). U Londonu od 1961, usavršivala se u slikarstvu i keramici te poučavala likovne tehnike u židovskom centru za invalide, u Zagrebu od 1978. do umirovljenja 1991. predavala keramiku u Centru za likovni odgoj »Rokov perivoj«. Isprva radila monotipije (Čuvar grada, 1959), potom u akriliku u duhu hiperrealizma slikala puste londonske vedute (Kensingtonski park, 1974) i gotovo monokromne portrete (Baka, 1980). Keramoskulpturom bavi se od 1980-ih; istražuje odnos volumena i prostora na perforiranim ženskim figurama (Žena, 1983, MUO; Sjedeća figura, 1984), katkad dodajući im životinjske atribute (Specijalne životinje, 1984), zatim zaokupljena motivom »sputanosti oblika« stvara cikluse senzualnih ženskih aktova sapetih zatvorenih volumena (Sputane forme, 1986), životinjskih motiva raskriljenih ploha (Smrt leptira, 1987) te apstraktnih oblika (Keramoskulpture, 1988–89) asocijativnih cjevastih forma. Ratom su inspirirani ciklusi u porculanu Hrvatske Nike (1991) i Rat i obitelj (1994), koji je vraćaju figuraciji (Gracija, 1999, MUO; Tri akrobata, 2007). Izradila u Zagrebu zidne sgraffito dekoracije za tvornicu »Nada Dimić« (1955) i ured Jadranske pomorske agencije Rijeka (1956, nacrti idejnih rješenja u MUO). Izlagala samostalno u Zagrebu (1960, 1985. i 1989. s Višnjom Jelačić; 1978, 1980, 1983–84, 1986–88, 1990–91, 1994–95, 1997, 1999, 2000 – retrospektiva, 2014) i Karlovcu (2003. s V. Jelačić), a skupno u Londonu na izložbama Kraljevske umjetničke akademije (1962, 1964–66, 1968), Kraljevske udruge britanskih umjetnika (1963–64, 1967) i Nacionalne udruge slikara, kipara i grafičara (1969–77) te na izložbama HDLU i ULUPUH-a (od 1984), U susret Muzeju suvremene umjetnosti (Zagreb 1986), Zagrebački salon (1986, 2010), Svjetski triennale male keramike (Zagreb 1987–93, 1997), Suvremena keramika u Hrvatskoj (Zagreb, Ljubljana, Lisabon 1994–95), Hrvatski triennale akvarela (Ozalj 1998, Karlovac, Slavonski Brod, Zagreb 2010, Šibenik 2011), Izložba likovne kolonije »Hinko Juhn« (Našice 1998, 2001, Nova Gradiška 2005), 50 godina Likuma (Zagreb 1999), Likumove generacije (Zagreb 2003–07), Umjetničke kolonije Primošten / More, ljudi, obala (2006, 2010–12), Hrvatski triennale keramike (Rijeka, Zagreb 2008, Vukovar, Zagreb 2013), Suvremena hrvatska keramika (Priština 2009, Čakovec, Ivanić-Grad 2010), Izložba keramike (Grottaglie 2014) i onima udruge »Kerameikon« (Varaždin 2005–06, 2009, Bečko Novo Mjesto 2009, Dublin, Varaždin 2014, Zagreb 2014). Priredila katalog izložbe V. Jelačić (Varaždin 2015). Posmrtno joj je priređena retrospektivna izložba u Zagrebu 2022.

LIT.: (V. Markovinović). La Revue moderne (Paris), 1964, 11, str. 19. — (Katalozi izložba): J. Depolo, Zagreb 1983, 1985, 1990. — F. Mrzljak, Zagreb 1985. — T. Lalin, Zagreb 1987. — V. Bužančić, Zagreb 1989, 1991. — S. Špoljarić, Karlovac 2003. — V. Maleković: Uresni portreti. Vjesnik, 44(1983) 28. V, str. 4. — (V. Markovinović). Ceramic Review (London), 1985, 94, str. 15; 1986, 97, str. 15; 1988, 109, str. 18. — E. Cvetkova: London voli keramiku. Večernji list, 29(1985) 30. XII, str 11. — Ista: Razigrana »sputanost«. Ibid., 30(1986) 23. V, str. 11. — J. Škunca: Smrt leptira. Vjesnik, 47(1987) 21. X, str. 11. — J. Depolo: Otvaranje za svaki san. Ibid., 49(1989) 26. I, str. 8. — T. Lalin: Poetičnost i skulpturalnost. Oko, 17(1989) 440, str. 24. — J. Depolo: Gest ljubavi. Vjesnik, 52(1991) 20. XII, str. 12. — M. Baričević: Die Zeitgenössische Keramik in Kroatien. Neue Keramik (Höhr-Grenzhausen), 1995, 9, str. 622. — Ista: Povijest moderne keramike u Hrvatskoj. Zagreb 1996. — E. Cvetkova: Višnja Markovinović (katalog retrospektivne izložbe). Zagreb 2000. — O. Vujović: Višnja Markovinović. Kontura, 10(2000) 64/65, str. 48. — K. Sutlić: Uzbudljivi životi autorica važnih gradskih murala. Jutarnji list, 17(2014) 11. VI, str. 4–5. — B. Šoić Štebih: Razgovor s gospođom Višnjom Markovinović. U: Višnja Jelačić (katalog izložbe). Varaždin 2015, 36–38.
 
Marina Ljubić i Redakcija (2023)

Kratice

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

MARKOVINOVIĆ, Višnja. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.12.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/markovinovic-visnja>.