MAROIČIĆ-LÖWENTHAL, Anka (Maroičić di Madonna del Monte, Marojčić; Ankica), slikarica (Ogulin, 13. I. 1853 — Traunkirchen kraj Gmundena, 23. IV. 1935). Kći generala J. Maroičića, sestra pjesnika A. Maroičića. Školovala se privatno u Ogulinu u B. Budisavljevića, potom u Ljubljani te 1866–68. polazila samostansku školu Sacré-Cœur u Grazu. Nakon udaje 1871. živjela u Beču. Slikarstvo učila u K. von Blaasa 1887–91. i J. von Payera od 1891. Atelijere imala u Beču te u vili u Traunkirchenu, u kojoj je okupljala kulturnu elitu, među drugima A. Schönberga, u čijem je crtaćem bloku nađen njezin portret. Slikala uglavnom u ulju, u duhu akademskoga realizma, portrete (Portret oca Josipa i Portret majke Agneze, 1879, zbirka J. Kovačića; A. Vranyczány Dobrinović, oko 1889; I. Kukuljević Sakcinski, oko 1891, i J. Janković, NMMU; Portret supruga Arthura, oko 1911; P. Preradović, A. Schönberg), među kojima Antonije Krasnik (oko 1901) i, na tragu »zagrebačke šarene škole«, J. J. Strossmayera (1902, NMMU), žanr-scene (Otmica cvijeća), pejzaže (Motiv iz Ivanca, Traunkirchen) i cvijeće (Potočnice, oko 1902). Bavila se i grafikom, pretežno bakropisom (Car Franjo Josip I, oko 1896, zbirka Kovačić; J. von Payer, 1898; W. von Hartel, oko 1902). U opusu joj se, osobito nakon kćerine smrti, ističu djela sakralne tematike. Izradila, među ostalim, kompozicije Krist na Maslinskoj gori (1887, Banja Luka, katedrala), Madonna Immaculata (1888, Merano, gimnazijska kapela), Mater Admirabilis (1888, Beč, crkva Presvetoga Srca Isusova), Sacré-Cœur (1889, Beč, crkva sv. Ane), Mater Dolorosa (Bruck na Muri, župna crkva), Sainte Face (Mayerling, karmelićanska crkva), Bogorodica (1896, Plitvička jezera, kapela), Sv. Elizabeta (oko 1901, Beč, crkva sv. Apostola), Ave Maris Stella (oko 1903, Pula, Mornarička crkva, danas Gospe od Mora). Načinila i prijenosne oltarne slike za ratne brodove »Zrínyi« i »Dalmacija«. Bila je članica Društva hrvatskih umjetnika i Društva umjetnosti, bečkoga Društva spisateljica i umjetnica od 1889. i doživotna počasna predsjednica umjetničkoga društva »Salzkammergut« od 1929. Djela su joj izlagana u Beču samostalno (1901) i skupno (1890, 1892, 1904, 1917 – Udruga likovnih umjetnica Austrije), na Milenijskoj izložbi u Budimpešti (1896) i Svjetskoj izložbi u Parizu (1900), u Zagrebu na Hrvatskom salonu (1898) i izložbi Društva umjetnosti / Hrvatskoga društva umjetnosti (1902, 1905, 1911, 1913) te posmrtno na izložbama Sto godina Strossmayerove galerije (1984), Hrvatske slikarice rođene u XIX stoljeću (1988), Hrvatski salon 1898 (1998), Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja (2009) i Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900 (Zagreb, Beč 2017).
LIT.: B. Budisavljević: Eine kroatische Geburts- und Geistes-Aristokratin. Agramer Zeitung, 67(1892) 16. IV, str. 2–3. — K. Murau: Wiener Malerinnen. Dresden—Leipzig—Wien 1895, 64–67. — Eine kroatische Malerin. Agramer Zeitung, 71(1896) 8. II, str. 2–3. — T. Bohrn: Baronin Anka Löwenthal, geb. Baronin Maroicic. Frauenleben (Wien), 9(1897) 7, str. 50–51. — S. R.: Izložba barunice Anke Löwenthal-Marojčić. Obzor, 42(1901) 2. V, str. 1. — S. R.: Barunica Anka Löwenthal-Marojčić. Prosvjeta, 10(1902) 1, str. 38–39. — Der Kaiser im Atelier der Freifrau v. Löwenthal. Die Zeit (Wien), 2(1903) 31. III, str. 4. — Ueber unsere Landsmännin. Agramer Zeitung, 78(1903) 25. IV, str. 6. — M. Begović: Barunica Anka Löwenthal Marojčić hrvatska umjetnica. Narodni list, 42(1903) 6. V, str. 1–2. — D. Franić: Plitvička jezera i njihova okolica. Zagreb 1910. — F. Deak (Dr. F. D): Baronin Anka Löwenthal-Maroičić. Morgenblatt, 43(1928) 15. I, str. 8. — (Nekrolozi): Illustrierte-Kronen Zeitung (Wien), 36(1935) 26. IV, str. 9; Kleine Volks-Zeitung (Wien), 81(1935) 26. IV, str. 7; Wiener Salonblatt, 66(1935) 9, str. 13–14. — Hrvatske slikarice plemkinje iz Zbirke dr. Josipa Kovačića (katalog izložbe). Zagreb 2002, 14–15, 24–25, 58. — M. Baumgartner: Der Verein der Schriftstellerinnen und Künstlerinnen in Wien (1885–1938). Wien—Köln—Weimar 2015. — Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900 (katalog izložbe). Zagreb 2017, 128–130, 274, 295, 307.
Ivan Krašnjak (2025)
