MATIĆ, Slavko

MATIĆ, Slavko, šumarski inženjer (Livno, 20. I. 1938 — Zagreb, 30. III. 2021). Gimnaziju završio u Kninu 1956. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1962. i doktorirao 1980. tezom Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru (Glasnik za šumske pokuse, 1983, i p. o.). U fakultetskom Zavodu za uzgajanje šuma asistent od 1963, docent od 1980. i redoviti profesor od 1986. do umirovljenja 2003 (predstojnik 1997–2003); vodio Nastavno-pokusni šumski objekt Zagreb 1986–2003. te bio dekan 1992. i 1994–96. Professor emeritus od 2004. Studijski boravio među ostalim u Brnu 1965. i SSSR-u 1977. Promicatelj zagrebačke škole uzgajanja šuma, osobito je istraživao načine pomlađivanja, utjecaj intenziteta prorjeđivanja na stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje šumskih sastojina, utjecaj rasadničke proizvodnje na osnivanje i kvalitetu šumskih kultura, kontejnersku proizvodnju sadnica hrastova, potrebnu količinu biljaka i sjemena za pomlađivanje šuma i pošumljivanje, prevođenje šuma panjača u sjemenjače te poplavne šume. Kritizirao je ugroženost održiva razvoja u gospodarenju šumama RH zbog zanemarivanja šumarske struke, političkih utjecaja i kršenja zakonodavnih okvira, a uzgojne su mu preporuke zaživjele u propisima i praksi. Bavio se i poviješću hrvatskoga šumarstva. Surađivao u časopisima Šumarski list (1971–74, 1977–79, 1984, 1986–87, 1989–91, 1994–98, 2000–03, 2005–06, 2008, 2012, 2016), Ekologija (Beograd 1976), Mehanizacija šumarstva (1978, 1981), Priroda (1982), Bilten Društva ekologa BiH (1984), Allgemeine Forst Zeitschrift (München 1986), Glasnik za šumske pokuse (1986, 1989–90, 1993–94, 2000, 2006–08), Odvjetnik (1988), Collegium antropologicum (1993), Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko (1996, 1999), Hrvatske šume (1998), Ekológia (Bratislava 1999, 2003, 2008), Corminaria (Bovenden 2001), Senjski zbornik (2001), Ljetopis HAZU (2006–07), Hrvatska misao (2009), Journal of Forest Science (Prag 2009), Croatian Journal of Forest Engineering (2011), Journal of Environmental Protection and Ecology (Sofija 2011), Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru (2012) i Prirodoslovlje (2014), u zbornicima inozemnih i domaćih skupova, među kojima Drugi kongres ekologa Jugoslavije (Zagreb 1979), Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina (Šibenik 1983), Rapski zbornik (Zagreb 1987), Otok Lokrum (Zagreb 1989), Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj (Zagreb—Vinkovci 2003), pri čem je mnoge uredio i suuredio (Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije, 2007, Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj, 2009, Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima, 2009, Šume, tla i vode, 2012, Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije, 2013, Proizvodnja hrane i šumarstvo – temelj razvoja istočne Hrvatske, 2015, sve Zagreb; Zbornik radova znanstveno-stručnoga skupa u povodu 2011 – Međunarodne godine šuma, 2013, i Okrugli stol Zemlja, 2014, Zagreb—Vinkovci), u izdanjima Povijest šumarstva Hrvatske 1846–1976 (1976), Šume u Hrvatskoj (1992), Review of Forestry and Forest Industries Sector in Republic of Croatia (1994), Silvae nostrae Croatiae (1994), Gospodarenje šumama u Hrvatskoj (1996), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava (1996), Zaštita šuma i pridobivanje drva (1996), Bioen. Program korištenja energije biomase i otpada (1998), Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898–1998, 2, 4 (1998; urednik 2. sv.), Obična jela u Hrvatskoj (2001), Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama (2001; suurednik), Obična bukva u Hrvatskoj (2003; urednik), Spomen-knjiga stodvadesetpetogodišnjice Hrvatskog inženjerskog saveza (2003), Poplavne šume u Hrvatskoj (2005), Park-šume grada Zagreba (2010; suurednik), Šume hrvatskoga Sredozemlja (2011; urednik) i Hrvatska prirodna bogatstva (2016), tiskanima u Zagrebu, te Šume i prerada drveta Jugoslavije (Beograd 1986), Tehnologija i razvoj (Beograd 1989), Hrast lužnjak u Hrvatskoj (Vinkovci—Zagreb 1996), Nature-Based Forestry in Central Europe (Ljubljana 2006), Floodplain Forests of the Temperate Zone of Europe (Kostelec nad Černými lesy 2008; suurednik), Živi znanstveni kapital (Zagreb—Vinkovci 2014; suurednik) i Novigrad nekad i sad (Zadar 2016). Suautor je knjige Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar (Nova Gradiška 1979) i priručnika Pošumljavanje (Zagreb 1983), autor knjižice Njega šuma proredom (Zagreb 1991), suurednik izdanja 40 godina Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima 1969/70–2010 (Zagreb—Vinkovci 2010) i suradnik drugoga izdanja Šumarske enciklopedije LZ. Izradio više studija, elaborata i projekata u svezi sa zahvatima u šumskim područjima. Bio je suosnivač Hrvatskoga ekološkoga društva 1976, predsjednik Hrvatskoga šumarskoga društva 1994–2006, suutemeljitelj 1996. i do 2014. prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti, predstavnik RH u Međunarodnom savezu organizacija za šumarska istraživanja (IUFRO) 1996–2000. i Europskom šumarskom institutu 1998–2003. U HAZU od 2004. redoviti član i voditelj Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, 2011–15. predsjednik Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, član Predsjedništva od 2019. Počasni doktor Mendelova poljoprivrednoga i šumarskoga sveučilišta u Brnu (2000) i Tehničkoga sveučilišta u Zvolenu (2003); počasni član Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost u Sarajevu (2010). Dobio nagrade za životno djelo – Državnu 2004. i Vukovarsko-srijemske županije 2014 – te Zlatnu plaketu »Grb grada Vinkovaca« 2014. Uz obljetnicu njegova rođenja u HAZU je priređen skup 2018.