MATIŠIĆ, Zdravka, indologinja (Travnik, 16. V. 1944 — Zagreb, 12. IV. 2024). U Zagrebu završila gimnaziju 1962, na Filozofskom fakultetu 1967. diplomirala indologiju i germanistiku te 1983. doktorirala tezom Novoindijski jezični standardi s posebnim obzirom na hindski. Poslijediplomski studij polazila na Dekanskom koledžu u Pooni 1968, bila lektorica na Filozofskom fakultetu u New Delhiju 1969–71. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu asistentica od 1971, znanstvena asistentica od 1978, docentica od 1984, izvanredna profesorica od 1993. te redovita od 2002. do umirovljenja 2009; pročelnica Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije 1984. Usavršivala se u Bonnu, Bombayu, New Delhiju, Hyderabadu (Indija), Leidenu i Londonu, bila gostujuća predavačica na sveučilištima u Berlinu, Bombayu, New Delhiju, Hyderabadu, Münchenu i Uppsali. Baveći se djelima klasične sanskrtske književnosti (kāvya) i sanskrtskim epovima, izradila studiju Pañcatantra u Jugoslaviji (Zagreb 1969), na nov način tumačila značenje naslova Tantrākhyāyika (Indologica Taurinensia, Torino 1975–76), sa sanskrta prevela Pañcatantru (Zagreb 1980), uz predgovor i komentare, i Dvojevrsnu milosnicu Vararucija (Kulture Istoka, Gornji Milanovac 1984, 1–2), pisala o Mahābhārati u predaji i kritici te odjecima indijske pripovijetke i basne u europskoj književnosti. Istraživala i novoindijsku filologiju i indijsku sociolingvistiku, društvene aspekte uporabe engleskoga jezika u Indiji i indijske književnosti na engleskome (Sociolinguistic Approach to South Asia, Hyderabad 2006) te identitet i standardizaciju indijskih jezika, osobito hindski (Drugi kolokvij jugoslavenskih indologa. Zagreb 1985) i njegovu strukturu (Orientalistika, Ljubljana 1977). Hrvatsko-indijskim kulturnim vezama pridonijela mnogobrojnim radovima, među ostalim o Hrvatima u Goi, odnosu Ivane Brlić-Mažuranić i R. Tagorea, neohinduističkim pokretima u Hrvatskoj i povijesti indoloških studija. Sastavila priručnik Elementi hindske gramatike (Zagreb 1996, 2021), izvoran prinos proučavanju hindske sintakse, te s hindskoga prevela knjigu Kćeri moja Krišne Sobti (Zagreb 2017). Istraživala mjesta službovanja N. Rattkaya u Indiji (Indije i Tibet Nikole Ratkaja. Zagreb 2002, s M. Križmanom), prevela i analizirala dijelove dnevnika I. F. Vesdina (hrv.-engl. izd. Radost, strah, predanost. Zagreb 2007). Surađivala u izdanjima Praxis (1973), Književna smotra (1975–76, 1991, 1998, 2005), Wissenschaftliche Zeitschrift der Humboldt-Universität zu Berlin (1976), Orientalistika (1977), Simpozij Orientalistika in neuvrščeni svet (Ljubljana 1977), Indologica Taurinensia (1978), Most (1979, 1990), World Hindu Conference (Colombo 1982), Naše teme (1983–84), Kulture Istoka (1984), Kulturni radnik (1986), Suvremena lingvistika (1988, 1990, 1992, 1998), Sol (1989), Croatica, Slavica, Indoeuropaea (Beč 1990), Iz indijske predaje i filologije (Zagreb 1990), Languages in Contact (Zagreb 1990), Literature, Language and the Media in India (New Delhi 1992), Kolo (1998), Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia (1999), Narodna umjetnost (2000), Trava od srca (Zagreb 2000), Sanskrit Studies Abroad (New Delhi 2001), Indian Culture (Berlin 2002), Voices from South Asia (Zagreb 2006), Hrvatske Indije (3. Zagreb 2012), Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2014), Vijenac (2019), Lučar cijelosti (Zagreb 2020), Croatian-Indian Links (Zagreb 2022) i Lathe biosas (Zagreb 2022). Objavila dnevničke zapise s puta u Indiju (Kolo, 2000, 4) i sjećanja u knjizi Učitelj i prijatelj (Zagreb 2023). Napisala predgovor knjizi Joga Helene Rebernišak (Beograd 1996), priredila i komentarima opremila knjigu Putnici u Indiju iz naših krajeva Karmen Bašić (Zagreb 1999). Surađivala u Leksikonu stranih pisaca (Zagreb 2001) i Leksikonu svjetske književnosti (Zagreb 2004) te Hrvatskom općem leksikonu i Hrvatskoj enciklopediji LZ. Uredila časopise posvećene indijskoj kulturi (Književna smotra, 1984, 53) i Vesdinu (Most, 1990, 4). Neko vrijeme vodila orijentalni odjel Hrvatskoga filološkoga društva te uređivala niz Bibliotheca Orientalica. Organizirala radionice i tečajeve hindskoga i bengalskoga u Zagrebu, potaknula postavljanje spomen-ploče Vesdinu u Thiruvananthapuramu. Dodijeljen joj je počasni doktorat Sanskrtskoga koledža »Lal Bahadur Shastri« u New Delhiju 2000.
LIT.: (Razgovori): R. Gikić, Sinteza (Kruševac), 16(1985) 32, str. 74–84. — V. Nikpalj, Strani jezici, 19(1990) 3, str. 90–95. — M. M. Vekić, u: Molitva. Zagreb 2008. — K. Krnic: Elementi hindske gramatike. Suvremena lingvistika, 43–44(1997) 1/2, str. 409–412. — Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 1998, 249, 251, 347. — Prof. Zdravka Matisic. Organiser (Delhi), 52(2000) 28–29. II, str. 15. — S. Begović: (O knj. Indije i Tibet Nikole Ratkaja). Forum, 41(2002) 10/12, str. 1495–1497. — N. Dejenne: Le »group de Dubrovnik« et le développement des études épiques et purāṇiques. Bulletin dʼétudes indiennes (Paris), 20(2002) 1, str. 278. — M. Ježić: Hrvatska indologija. Književna smotra, 44(2012) 166, str. 6–8, 15–16. — I. Košak: Kultura i civilizacija Indije u hrvatskoj književnosti od 13. stoljeća do danas. Riječ (Wiesbaden), 24(2015) 47, str. 20–21, 29, 38. — I. Andrijanić: Hrvatska i Indija. Zbornik Sveučilišta Libertas, 2(2018) 3, str. 349–350, 353, 356–357. — H. Čargonja: Hinduism in Croatia. U: Handbook of Hinduism in Europe, 2. Leiden—Boston 2020, 909, 911–912, 915–917. — M. Janjić: Zdravka Matišić – the Grande Dame of Croatian Indology. U: Croatian-Indian Links. Zagreb 2022, 229–231.
Klara Pranjko (2025)
