MATIJEVIĆ, Juraj, urbanist i arhitekt (Zagreb, 29. X. 1942 — Buje, 1. IV. 1994). U Zagrebu završio 1962. arhitektonski smjer u tehničkoj školi te diplomirao 1968. na Arhitektonskom fakultetu u prvom naraštaju smjera Urbanističko planiranje i projektiranje (N. Šegvić i D. Boltar). Od 1970. u Zagrebu radio kao vodeći prostorni planer i odgovorni projektant u Urbanističkom institutu Hrvatske te kao autor ili suautor sudjelovao u izradbi više od 160 arhitektonskih i urbanističkih projekata, od kojih se brojnošću izdvajaju oni u Istri. U doba pojačane turističke izgradnje jadranske obale od ranih 1970-ih, kad se javlja veća potreba za zaštitom toga područja, sudjelovao u koncipiranju alternativnih urbanističkih rješenja, osobito novih turističkih gradova. Oslanjajući se na francuska iskustva u sredozemnom turističkom pojasu, od 1971. s N. Kovačevićem i M. Uglješićem radio je na idejnoj koncepciji i projektima turističko-stambenoga naselja Červar-Porat, potom kao koordinator sviju etapa projektantskih poslova (od prvih projekata organizacije naselja i izradbe Provedbenoga urbanističkoga plana do izradbe tehničke dokumentacije za pojedine zone i građevine te realizacije 1981; o tom pisao u: Čovjek i prostor, 1982, 7–8). U tom prvom cjelovitom urbanističko-arhitektonskom turističko-stambenom ostvarenju na jadranskoj obali, gdje su oko središta naselja poput paukove mreže koncentrično nanizani redovi stambenih građevina s pripadajućim rasporedom javnih sadržaja uz obalu, parkovima i modernom marinom, jedan je od autora i pojedinačnih građevina (stambene zgrade 1976–77. i 1978. sa suprugom Vesnom Matijević i D. Milasom). S Milasom je radio i na urbanističkim i arhitektonskim planovima za turističko-stambeno naselje Mareda kraj Novigrada u Istri od 1981 (realizacija 1984); razvijali su ga kao arhitekturu ambijenta, nastojeći razvesti veliku građevinsku strukturu tako da odnosima gabarita i suvremenim arhitektonskim oblicima omogući dojam intimnosti maloga grada, te su prožimanjem urbanističkih i arhitektonskih ideja, vidljivim u detaljima, ali i u nastojanju da svaka kuća ima vizualan kontakt s krajolikom, ostvarili izvoran projekt. Ističu se i njegovi prostorni planovi općina Poreč (1977) i Hvar (1992), generalni urbanistički planovi Hvara (1989), Jelse (1991) i Staroga Grada (1993), urbanistička rješenja stambenih naselja Finida u Umagu (1970), Rajkov dol u Cavtatu (1970), Mokošica u Dubrovniku (1972), Funtana kraj Poreča (1977) i Vrsar (1977–93) te stambeno-poslovnih i turističkih zona u Istri (Plava i Zelena laguna, 1977–88, Materada, 1983, i Nautički centar Molindrio u Poreču, 1988; Barbariga-Mandriol, zona između Rovinja i Pule, 1984). S Milasom i V. Matijević 1980. realizirao zgradu Osnovne škole »Vid Mihaljević« u Makarskoj s originalnom polivalentnom dvoranom, u nas istaknut arhitektonski primjer odgojne ustanove. S njima i drugim suradnicima (Kovačević, I. Domijan, I. Čižmek, D. Pološki, B. Milić, A. Levi, A. Bašić, Z. Krznarić, M. Dragomanović) sudjelovao je u natječajima za urbanistička rješenja turističkih zona Puntamika u Zadru (1967, I. nagrada) i Pical u Poreču (1971, II. nagrada), urbanističko-arhitektonska rješenja stambenoga naselja Izola – Livade (1976), Svjetskoga trgovačkoga centra na Zagrebačkom velesajmu (1991) i zone Škverić u Malom Lošinju (1992, pozvani natječaj), urbanističke projekte Trga Francuske Republike (1977, I. nagrada) i Kvaternikova trga u Zagrebu (1980), za medicinsko-rekreacijski centar Gornji Šeher u Banjoj Luci (1972, I. nagrada), srednju školu u Makarskoj (1988) i osnovnu školu u Zadru (1989). Razvijajući smjele modele slojevitih urbanističkih koncepcija »turističkih gradova«, odn. promišljanje svrhovitije urbanizacije jadranske obale, pridonio je hrvatskoj arhitektonskoj i urbanističkoj misli druge pol. XX. st. Priređene su mu retrospektivne izložbe u Poreču i Zagrebu 1994.
LIT.: 9. Zagrebački salon (katalog izložbe). Zagreb 1974, 92. — T. Premerl: Ostvarena mogućnost duhovne komunikacije. Čovjek i prostor, 28(1981) 12, str. 20–22. — A. Rusan: Juraj Matijević, Dinko Milas: turističko stambeno naselje Mareda. Arhitektura, 37–38(1984–85) 189/195, str. 144–150. — Arhitektura u Hrvatskoj 1945–1985. Ibid., 39(1986) 196/199, str. 82, 117, 125, 272–273, 286. — Urbanistički institut SR Hrvatske 1947–1987. Zagreb 1988, 41, 56, 78, 92, 94, 96, 103, 113. — I. Maroević: Arhitektura i urbanizam u Hrvatskoj 1981–1985. Život umjetnosti, 1988, 43/44, str. 36. — (Uza smrt): H. Auf-Franić, Čovjek i prostor, 41(1994) 3/4, str. 5. — D. Milas, Ibid., 9/10, str. 15–18. — I. Haničar Buljan: Červar-Porat, prvo turističko stambeno naselje na istočnoj obali Jadrana, izgrađeno 1974–1981. Kvartal, 5(2008) 4, str. 76–80. — (Razgovor s D. Milasom). Čovjek i prostor, 58(2011) 5/6, str. 61, 63–65.
Darja Radović Mahečić (2025)
