MATTEI, Petar (Matei, Mathei, Matthei, Matejević, Matijašević), slikar (Dubrovnik, o. 1670 — Dubrovnik, 1. XII. 1726). Slikarstvo učio u B. Staya u Dubrovniku, a pretpostavlja se da je nauk nastavio u Veneciji. Prema S. M. Crijeviću i F. M. Appendiniju, boravio i u napuljskoj radionici L. Giordana, no dvojbenom se drži tvrdnja kako ga je Giordano pozvao da zajedno rade na španjolskom dvoru. Slikao je pod utjecajem mletačkoga (N. Bambini, G. Lazzarini, P. Liberi), rimskoga (Domenichino, P. da Cortona, C. Maratta, G. Reni) i napuljskoga slikarstva (Giordano, F. Guarino, A. Vaccaro) baroknoga klasicizma, često prema grafičkim predlošcima koje je posjedovao. U Dubrovniku je za crkvu sv. Vlaha 1716. ugovorio izradbu slike za oltar sv. Ambroza, koja nije sačuvana, no 1717–20. izveo je i ciklus od sedam slika na ogradi pjevališta – s prikazima u središnjem dijelu mučeništva sv. Vlaha, bočno anđela sa znakovima muke, sv. Cecilije i kralja Davida – te na stropu ispod pjevališta prizor s anđelima s biskupskim štapom, mitrom i vijencem. Istodobno je u katedrali na zidu moćnika izradio monumentalne slike složene kompozicije i bogate ikonografije, Alegoriju Mučeništva i Alegoriju Vjere, na svodu Anđele s cvijećem, a na oltaru obitelji Đurđević potpisanu Bogorodicu s Djetetom i sv. Bernardom (1721). Na temelju stilskih srodnosti pripisuju mu se oltarne pale Ekstaza sv. Katarine Sijenske, Bogorodica s Djetetom, sv. Lucijom i sv. Vlahom i Poklonstvo kraljeva (Dubrovnik, biskupska palača), Sv. obitelj sa sv. Ivanom Krstiteljem i donatorom (sakristija crkve sv. Vlaha), Bogorodica s Djetetom ukazuje se sv. Stanislavu Kostki (crkva sv. Ignacija u Dubrovniku), Gospa od Karmela sa sv. Rokom, sv. Liberanom, sv. Alojzijem Gonzagom i sv. Onofrijem (crkva sv. Liberana u Stonu), Sv. Nikola Tolentinski i sv. Klara (crkva sv. Jakova u Višnjici), slike u crkvi Gospe od Milosrđa na Lapadu (Bogorodica s Djetetom, središnja slika glavnoga oltara, 1721, Bogorodica s Djetetom i sv. Filipom Nerijem te kopije prema Giordanu Navještenje i Odmor na putu za Egipat sa sv. Antunom Padovanskim) te pale u crkvi sv. Marije na Mljetu (Bogorodica s Djetetom i sv. Benediktom) i župnim crkvama u Pločicama, Pridvorju (Bogorodica s Djetetom, sv. Sergijem i sv. Bakhom s prikazom lokalnoga pejzaža), Postranju (Uznesenje Blažene Djevice Marije), Topolu (Gospa od Ružarija) i Malom Stonu (Bogorodica s Djetetom, sv. Vlahom i sv. Lukom). U literaturi se spominju i danas izgubljene slike iz dubrovačkih crkava Mučenje sv. Franje Ksaverskoga, Prijenos Sv. kućice preko Dubrovnika u Loreto, Pohod Blažene Djevice Marije sv. Elizabeti i Navještenje. Slikarstvo mu obilježavaju uravnotežena kompozicija, vješta modelacija likova i odmjeren kolorit. Najistaknutiji je dubrovački barokni slikar. Prema oporuci, u rukopisu mu je ostao prijevod djela Il pastor fido G. B. Guarinija, a u literaturi se navodi i da je pisao pjesme na hrvatskom i talijanskom (Godiscte josc danas nie, Gosparu, u: Sbircize kolenadah koje su se obicajno pjevale u Dubrovniku. Dubrovnik s. a.). Pokopan u crkvi Male braće u Dubrovniku.
LIT.: Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 207. — I. Kukuljević Sakcinski: Slovnik umjetnikah jugoslavenskih, 3. Zagreb 1859, 247–249. — V. Adamović: Svetište Gospe od Milosrgja u Lapadu. List Dubrovačke biskupije, 15(1915) 9, str. 100–101. — A. Liepopili: Dubrovačka katedrala i njezine slike. Dubrovnik 1930, 7–9. — I. Scattolini: O dubrovačkom slikaru Benku Stayu i njegovom učeniku Petru Matejeviću. Narodna svijest, 12(1930) 35, str. 4. — P. Kolendić: Dubrovačka komedija Vukašin aliti Ljubav pitur. Južni pregled (Skoplje), 10(1936) 1, str. 9. — K. Prijatelj: Slikari XVII i XVIII stoljeća u Dubrovniku. Starohrvatska prosvjeta, 1949, 1, str. 255, 257–262, 277. — M. Brlek: Rukopisi Knjižnice Male braće u Dubrovniku, 1. Zagreb 1952. — K. Prijatelj: Matteieva slikarska dekoracija dubrovačke riznice. Situla (Ljubljana), 1974, 14/15, str. 387–389. — S. M. Crijević: Bibliotheca Ragusina, 1–4. Zagrabiae 1975–1980. — A. Horvat, R. Matejčić i K. Prijatelj: Barok u Hrvatskoj. Zagreb 1982. — V. Marković: Zidno slikarstvo 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji. Zagreb 1985, 51–55, 139, 152. — K. Prijatelj: Restauriranje slika Petra Matteia na koru dubrovačke crkve sv. Vlaha. Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26(1988) str. 77–86. — S. Slade: Fasti litterario-Ragusini – Dubrovačka književna kronika. Zagreb 2001. — V. Lupis: Don Miho Pešić – dubrovački slikar 18. stoljeća i njegovo doba. Peristil, 2002, 45, str. 127–129, 133. — R. Tomić: Djela Bartolomea Litterinija u Dalmaciji. Ibid., 2004, 47, str. 46, 48–49. — Isti: Dubrovački slikari Benedikt (Benko) Stay i Petar Mattei – dokumenti i prijedlozi za nova djela. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 2007, 31, str. 111–120. — Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku. Dubrovnik—Zagreb 2014. — F. M. Appendini: Povijesno-kritičke bilješke o starinama, povijesti i književnosti Dubrovčana. Dubrovnik 2016. — Zborna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku. Dubrovnik—Zagreb 2017. — R. Tomić: Slikar Petar Mattei u Dubrovniku i Konavlima. Zbornik Muzeja i galerija Konavala, 2021, 1, str. 246–257. — Isti: Znakovi identiteta. Split—Zagreb 2021. — Isti: Petar Mattei – skica za portret. Ars Adriatica, 13(2023) str. 129–140.
Radoslav Tomić (2025)
