KELLER, Alfred

traži dalje ...

KELLER, Alfred, arhitekt (Graz, 17. VI. 1875 — Beč, 8. III. 1945). Pohađao crtačku školu i studirao na Visokoj tehničkoj školi u Grazu 1893–98. Radio kao arhitekt u državnoj službi u Grazu i Beču, gdje je od 1908. samostalni arhitekt, od 1918. viši građevinski savjetnik, od 1930. profesor na Visokoj tehničkoj školi. Potpredsjednik Udruženja arhitekata Austrije 1918–20. Autor je više stambenih kuća i vila u Beču i okolici, lječilišta u Grazu i Troppauu (danas Opava), hotela, državnih ustanova, industrijskih objekata i škola (Visoka škola za međunarodnu trgovinu u Beču). Bavio se i projektiranjem izložbenih postava, među ostalim Jadranske izložbe u Beču i austrijskoga paviljona na Svjetskoj izložbi u Torontu 1913. U skladu s austro-ugarskim planom hotelske izgradnje na Jadranu izradio 1911–13. projekte za adaptaciju palače Katalinić na splitskim Bačvicama te za hotele u Trogiru, Dubrovniku, Trstenom i Kotoru. U Splitu kratko boravio 1924. i 1927. te projektirao i izveo kuće uz južno pročelje Dioklecijanove palače s dućanima u prizemlju (1924–27) i nadogradnju putničkoga ureda na Gatu sv. Petra (1929, s F. Kaliternom, srušen 1943). Sudjelovao u međunarodnom natječaju za urbanistički plan Splita (1924, otkup) i izradio projekt za hotel na Trumbićevoj obali. Realizirao 1927. u Dubrovniku vilu »Šeherezadu« u orijentalnom stilu, 1928. u Zagrebu u stilu art décoa pročelje robne kuće »Kastner & Öhler« (danas Nama) u Ilici, kbr. 4, te izradio projekte za hotel »Madeira« u Hvaru i lječilišni salon u Dubrovniku. Često se služio elementima regionalne tradicionalne arhitekture, posebice u Dalmaciji, ističući kamena pročelja i kose krovove, trijemove u prizemlju te ugaone rizalite koji podsjećaju na srednjovjekovne kule. U periodicima (Novo doba, 1924, 1927; Jugoslovenski turizam, 1928) pisao o problemima izgradnje hotela i turističkoga razvoja u Dalmaciji, naglašujući potrebu za očuvanjem prirodnoga i kulturno-povijesnoga ambijenta grada Splita.

LIT.: Lj. Karaman: Historijat osnova za regulisanje južnog pročelja Dioklecijanove palače u Splitu. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 45(1922) Pr. 2, str. 35–36. — J. Čulić: Način za rješenje problema naših pasivnih krajeva. Jugoslovenski turizam, 1(1928) 2, str. 6–7. — Isti: Lječilišni Salon u Dubrovniku. Ibid., 4, str. 14–15. — Nadogradnja Putničkog ureda. Novo doba, 11(1929) 21. II, str. 5. — D. Kečkemet: Moderna arhitektura u Dalmaciji. Arhitektura, 30(1976) 156/157, str. 69, 77. — D. Tušek: Arhitektonski natječaji u Splitu 1918–1941. Split 1994. — S. Piplović: Dalmatinski opus arhitekta Alfreda Kellera. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 15(1999) str. 271–290. — T. Premerl: Zagreb, grad moderne arhitekture. Zagreb 2003, 24.
 
Duško Kečkemet (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KELLER, Alfred. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/10195>.