Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KEMURA, Sejfudin (Sayfaddīn bin Ali), kulturni povjesničar (Sarajevo, 1. II. 1863 — Sarajevo, 14. IX. 1917). Naslov poglavara tekije (šejh) često mu je dio imena. Osnovnu izobrazbu stjecao u Sarajevu u mektebu, izučio remenarski zanat, a bavio se i pekarskim. God. 1881. pristupio nakšibendijskomu derviškomu redu. U Sarajevu od 1893. bio učitelj u mektebu i do 1897. poglavar Jedilerske tekije, 1905–14. knjižničar u Carevoj džamiji i 1906–15. srednjoškolski nastavnik te do 1917. učitelj orijentalnih predmeta u ruždiji. Istraživačkim se radom počeo baviti na poticaj M. E. Kadića i uz potporu Ć. Truhelke. Prevodeći s turskoga i drugih orijentalnih jezika i objavljujući građu iz knjižnice Careve džamije – uglavnom u Glasniku Zemaljskoga muzeja u BiH (GZM) i ponajviše iz protokola šerijatskoga suda – pridonio poznavanju kulturne, religijske i političke povijesti BiH XV–XIX. st., navlastito Sarajeva. Njegovo glavno djelo, Sarajevske džamije i druge javne zgrade (GZM, 1909–11; dopunjena studija iz GZM, 1908), bogato je ilustriran te faksimilima i prijevodima isprava o utemeljenju i radu opremljen historijat šezdesetak džamija, prosvjetnih i humanitarnih ustanova, groblja, mostova i česma, s podatcima i o građevinama koje više ne postoje. Objavivši arabicom zapisane ilahije i kaside bosanskih muslimana iz XVII–XIX. st. (Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims, 1912), pokazao da je u Bosni uz franjevačku postojala i muslimanska književna tradicija na narodnom jeziku; izboru dodao Hrvatsku pjesmu (Hrvatska turkija, Chirwat türkisi; oko 1588), najstariji primjer hrvatske adžamijske književnosti. Objavio turske dokumente za povijest bosanskih katolika (GZM, 1909; Bilješke iz prošlosti bosanskih katolika, 1916), među kojima ahdnamu iz 1463, te priloge o povijesti pravoslavlja u BiH (GZM, 1912), a u knjizi Prvi srpski ustanak (1914) donio opsežan no slabo povezan skup dokumenata s dijelovima njegova prijevoda putopisa Evlije Čelebija (GZM, 1908). Napisao i knjižice U dvorištu Careve džamije merhum Osman Šuhdi ef. Kjutubhana (Sarajevo 1916) te Sarajevske muftije (1916); posljednju je kritika zbog netočnih podataka razmjerno nepovoljno ocijenila. Od 1886. na turskom jeziku sastavljao kronograme i prigodne pjesme kojih je manji dio objavljen (Vatan, 1896–97; Rehber, 1897; kalendar Gajret, 1906–08). Njegov prijepis Povijesti Bosne S. S. Hadžihuseinovića Muvekkita, s bilješkama na marginama o autoru nepoznatim dokumentima, čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, kojega je Orijentalnu zbirku K. obogatio mnogim vrijednim prinosima. Služio se pseudonimom Fehmi (Fehim).

DJELA: Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims aus dem XVII, XVIII. und XIX. Jahrhundert (suautor V. Ćorović). Sarajevo 1912. — Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe. Sarajevo 1913. — Prvi srpski ustanak pod Karagjorgjem. Sarajevo 1914, 19162. — Bilješke iz prošlosti bosanskih katolika i njihovih bogomolja po turskim dokumentima. Sarajevo 1916. — Sarajevske muftije od 926.–1519. do 1334.–1916. god. Sarajevo 1916.
 
LIT.: (Osvrti na Serbokroatische Dichtungen): D. Prohaska, Savremenik, 7(1912) 8, str. 507–508. — V. Skarić, Pregled, 3(1912) 3, str. 144–146. — (Osvrti na Prvi srpski ustanak): V. Skarić, Književni jug, 1(1918) 8/9, str. 351–352. — V. Ćorović, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (Beograd), 1923, III/1–2, str. 282–284. — (Nekrolozi i obljetnice): H. Kreševljaković, Sarajevski list, 11(1917) 17. IX, str. 1–2; Islamski svijet, 3(1934) 100, str. 6–7; Narodna uzdanica (kalendar), 6(1938) str. 48–54. — V. Ćorović, Politika (Beograd), 34(1937) 19. XII, str. 14. — M. Hadžijahić (M. Hj.), Obzor, 77(1937) 9. XI, str. 1–2. — Isti (M. H.), Nova Hrvatska, 3(1943) 1. X, str. 8. — M. Mujezinović, Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva, 9(1958) 3/5, str. 158–167; 6/8, str. 285–308. — M. Handžić: Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. Sarajevo 1934, 47–48, 59. — H. Kapidžić: Šejh Sejfudin Kemura (1864–1917). Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva, 2(1951) 1/3, str. 28–31. — F. Nametak: Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Sarajevo 1989. — S. Balić: Kultura Bošnjaka. Zagreb 19942. — M. Handžić: Izabrana djela, 1. Sarajevo 1999. — S. Sarić: Šejh Sejfudin Fehmi ef. Kemura 1863–1917. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 21–22(2003) str. 135–142.
 
Klara Pranjko (2009)