Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BAĆIĆ, Boris, arheolog i muzeolog (Pazin, 9. I 1912). Sin je pedagoga Josipa Baćića. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Ljubljani, gdje je 1941. diplomirao klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu. Od 1942. do 1945. radi u Spomeniškom uredu za Slovenijo, a od 1945. do 1947. u Narodnom muzeju u Ljubljani. Nakon konačnog oslobođenja Istre poslije anglo-američke uprave, postaje najprije privremeni (1947), a zatim (1948) stalni upravitelj Arheološkog muzeja Istre u Puli. Tu dužnost obavlja sve do 1967, a u muzeju ostaje do umirovljenja 1978. — Kao kustos Narodnog muzeja u Ljubljani sudjeluje u arheološkim iskapanjima u Stični, Ptujskom gradu, Demir-kapiji i dr. Dolaskom u Pulu bori se za vraćanje arheološkog i ostaloga kulturnog blaga što su ga Talijani odnijeli u tijeku II svjetskog rata u Italiju te organizira rad muzejske službe u Istri. Iskapao je također na mnogim arheološkim lokalitetima iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja u Istri. Najvažnija iskapanja je obavio u spilji Cingarela kod Momjana (1953), u ilirskim nekropolama u Kaštelu kod Buja (1955), u Puli (1957) i brojnim lokalitetima iz brončanog i željeznog doba. Osobito su važna njegova iskapanja starohrvatske nekropole u Žminju između Pazina i Pule (1955–57) i naselja u Gočanskoj gradini kod Barbana (1950–62) radi upoznavanja najranije hrvatske kulture na tlu Istre. Svoje je radove objelodanio u stručnim časopisima: Historijski zbornik (1951), Riječka revija (1952), Vijesti društva muzejsko-konzervatorskih radnika NRH (1952), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1954–57), Jadranski zbornik (1956–58, 1978), Bulletin instituta za likovne umjetnosti JAZU (1958), Vjesnik prosvjetne skupštine kotara Pula (1958, 1959), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1968), Arheološki pregled (1969, 1972, 1976), Histria archaeologica (1974). Brojne članke, pisane popularnim načinom, objavio je u Glasu Istre (1961, 1962) i Istarskom mozaiku (1965). Važniji su mu radovi i studije: Arheološko iskopavanje spilje Cingarele kod Momjana (Jadranski zbornik, 1956), Ilirsko žarno groblje u Kaštelu kod Buja (Ibid., 1957), Starohrvatsko groblje u Žminju u Istri (Starohrvatska prosvjeta, 1958), Tumuli iz brončanog doba na Maklavunu i Žamnjaku u južnoj Istri (Jadranski zbornik, 1960), Prilozi poznavanju prahistorijske gradinske fortifikacije u Istri (Adriatica praehistorica et antiqua, Zagreb 1970).

LIT.: Vesna Jurkić i Mirko Jurkić: Boris Baćić. Pazinski memorijal, 1977, 7, str. 245–274. — Branko Marušić: U povodu 65. obljetnice rođenja Borisa Baćića. Histria archaeologica 10(1979) 1, str. 9–11. — Vesna Jurkić: Bibliografija radova Borisa Baćića (1947–1978). Ibid., str. 12–16.
 
Aleksandar Stipčević (1983)