KLARIĆ, Mirka
traži dalje ...KLARIĆ, Mirka, pjevačica, sopran (Donji Vidovec, 10. IV. 1934). U Novoj Gradiški 1952. završila gimnaziju, u Zagrebu 1965. diplomirala hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu; usporedno privatno učila pjevanje u Lee Vomačke, a 1962. usavršivala se u Teatro alla Scala u Milanu. Debitirala 1955. u HNK u Zagrebu kao Santuzza u operi Cavalleria rusticana P. Mascagnija, 1955/56. angažirana u sarajevskoj Operi, gdje je nastupala kao Donna Elvira (W. A. Mozart, Don Giovanni), Morana (J. Gotovac) i Frasquita (G. Bizet, Carmen), a od 1956. do umirovljenja 1984. bila prvakinja zagrebačke Opere. Ondje je ostvarila repertoar u stilskom rasponu od baroknih do djela suvremenih skladatelja. Istaknula se kao vrstan tumač Puccinijevih likova, Manon Lescaut, Tosce, Cho-Cho-San (Madame Butterfly) i Mimi (La Bohème), a zapažene kreacije ostvarila je i kao Desdemona (G. Verdi, Otello), Madeleine (U. Giordano, Andrea Chénier), Nedda (R. Leoncavallo, Pagliacci), Angélique (J. Ibert, hrvatska praizvedba 1957) te kao Saloma (R. Strauss, Nagrada »Vladimir Nazor« 1969) i Kompozitor (Strauss, Arijadna na Naxosu, hrvatska praizvedba 1977). Uspjelo je kreirala i likove iz slavenskoga repertoara (Marženka u Prodanoj nevjesti B. Smetane), poglavito ruskoga, poput Lize i Tatjane (P. I. Čajkovski, Pikova dama, Nagrada grada Zagreba 1960, i Evgenij Onjegin), Jaroslavne (A. Borodin, Knez Igor), Nataše (S. Prokofjev, Rat i mir, hrvatska praizvedba 1961, Nagrada »Milka Trnina« 1963) te posebno Katarine Izmajlove (D. Šostakovič, 2. verzija, hrvatska praizvedba 1964, Nagrada grada Zagreba). U toj je ulozi potom nastupala s ansamblom HNK na gostovanjima u Amsterdamu, Hagu, Napulju, Genovi, Bologni i Trstu te kao gošća solistica na premijerama u Baselu i u Wiesbadenu. Velik je inozemni uspjeh postignula i kao Renata u operi Plameni anđeo (Prokofjev) nastupajući 1973–78. na premijernim izvedbama u Genovi, Bologni, Napulju, Palermu, Cataniji, Modeni, Ravenni, Ferrari i Parmi. Istaknuto mjesto u njezinu repertoaru zauzimale su opere hrvatskih autora, poglavito Gotovčev Ero s onoga svijeta, u kojem je više od 200 puta tumačila ulogu Đule, i Nikola Šubić Zrinjski I. Zajca, u kojem je nastupala kao Jelena (Nagrada »Milka Trnina« 1963). Pjevala je i glavne uloge na praizvedbama opera suvremenih hrvatskih skladatelja: Marko Polo I. Tijardovića 1960, Oluja S. Šuleka 1969, Ljubav don Perlimplina M. Belamarića 1975 (snimljeno na gramofonsku ploču, Jugoton 1982, i CD, Croatia Records 1994), Moć vrline I. Kuljerića 1977, Hasanaginica M. Miletića 1982. i Požar u operi B. Papandopula 1983.Nastupala i kao oratorijska i koncertna pjevačica u djelima G. F. Händela, A. Honeggera, F. Poulenca, G. Rossinija, I. Stravinskoga. Gostovala je gotovo u svim europskim zemljama. Odlikovala se cjelovitom i snažnom umjetničkom osobnošću, posjedovala lijep zvonki glas sigurnih svijetlih visina, izjednačen u cijelom velikom opsegu, izrazitu muzikalnost, smisao za interpretaciju i istančan glumački instinkt. Svakom je novom ulogom, uranjajući u njezin karakter, stvarala vrijedne umjetničke kreacije, a posebnu sklonost pokazivala je prema psihološki zahtjevnim likovima i onima iz suvremenoga repertoara. Dobila je Nagradu hrvatskoga glumišta za životno djelo 2001.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
KLARIĆ, Mirka. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/10456>.