KRALJEVIĆ, plemićka obitelj (XVII–XX. st.). Pripadnici obitelji doselili su se potkraj XVII. st. iz Bosne u Požešku kotlinu; plemstvo je kralj Leopold I. dodijelio 1694. braći Ivanu, Jeronimu, Blažu, Josipu i njihovoj djeci, a proglašeno je 1697. u Hrvatskom saboru i 1749. na skupštini Požeške županije. Neki od braće zabilježeni su u izvješćima povjerenstva F. Caraffe, koje je utvrđivalo stanje u Slavoniji (u mjestu Požeška Draga 1698. Josip i 1702. Ivan, čije je kućanstvo opisano kao jedno od najbogatijih u okrugu Velika). U popisu pak veličkoga vlastelinstva iz 1736. u Požeškoj je Dragi zabilježeno više pripadnika obitelji, od kojih se Mato preselio u Požegu 1779. Njegov sin Tomo (1781–1853) završio je studij prava u Szombathelyu, sudjelovao u napoleonskim ratovima 1805–14. te u Požeškoj županiji bio veliki sudac i predsjednik Sudbenoga stola. S K. Lobeom financirao je 1848. odlazak požeškoga izaslanstva kralju u Beč te 1848–49. bio povjerenik za sigurnost u Požeškoj županiji. Promicao je prosvjetu požeškoga kraja, a navodi se i kao sastavljač rukopisne zbirke od približno 1800 slavonskih narodnih pjesama, koju je darovao MH (dio objavio F. Fancev). Njegovi su sinovi bili Benjamin (u. 1883), saborski zastupnik cerničko-veličkoga kotara i Brestovca 1861–81, zastupnik u zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru 1868. i 1881. te gradski sudac i županijski tajnik, Josip (1826–1883), župnik u Oriovcu 1853–62. i Kutjevu 1868–83. te podarhiđakon požeškoga kotara, naposljetku političar, pisac, tiskar i nakladnik → MIROSLAV, za djelovanja kojega je obitelj imala najveći ugled u društvenom i političkom životu Hrvatske. Njegovi su sinovi bili Tomo (u. 1911), šumarnik → LADISLAV, Teodor (1861–1934) i Dušan (1864–1931). Tomo je 1905–08. bio veliki župan ličko-krbavski, od 1909. požeški, potom državni odvjetnik. Svećenik od 1883, Teodor je bio kapelan i upravitelj župa Stara Gradiška, Kutjevo, Lipovljani, Podgorač i Buk kraj Pleternice, od 1891. župnik u Stražemanu, Pleternici i od 1901. u Požegi, podarhiđakon požeškoga kotara i zastupnik u gradskom poglavarstvu. God. 1908. osnovao je zakladu za siromašne građane Požege. Dušan je završio Više gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima, bio suosnivač Zemaljske ratarnice u Požegi i njezin ravnatelj (od 1901), potom gospodarski nadzornik pri Županiji (od 1915). Njegov sin Dragan (1893–1966), pravnik i ministar tjelesnoga odgoja u vladi Kraljevine Jugoslavije 1932, u Požegi je 1905. potaknuo osnivanje Hrvatskoga sokola i 1931–35. izdavao novine Slavonac, u kojima je pod pseudonimom Marko Čumurdžija objavljivao kulturnopovijesne članke. Najistaknutiji član obitelji Tomin je sin, slikar → MIROSLAV, koji je portretirao više pripadnika obitelji. Obiteljska ostavština najvećim se dijelom čuva u Požegi u Gradskom muzeju i u privatnom posjedu obitelji Diklić.
LIT.: I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 97. — E. Laszowski: Matica plemstva županije Požeške, Srijemske i Virovitičke 1745.–1902. Zagreb 1903. — J. Kempf: Požega. Požega 1910 (pretisak Požega—Jastrebarsko 1995), 252–256, 260, 264–266, 269, 281, 284–285, 290, 295–297, 306–310, 390, 396, 398, 407–408, 438–439, 478, 522, 536–537, 593–595, 612–616, 657. — Zaključci Hrvatskog sabora, 2. Zagreb 1958. — D. Pavličević: Pregled povijesti Požeške kotline u drugoj polovini 19. stoljeća (1849–1903). U: Požega 1227–1977. Slavonska Požega 1977, 225–226, 229–232. — M. Atlagić: Grbovi plemstva u Slavoniji 1700–1918. Čakovec 1982, 74–75. — F. Potrebica: Požeška županija za revolucije 1848–1849. Zagreb 1984. — V. Horvat-Pintarić: Miroslav Kraljević. Zagreb 1985. — I. Kršnjavi: Zapisci, 1–2. Zagreb 1986. — A. Szabo: Središnje institucije Hrvatske u Zagrebu 1860–1873, 1. Zagreb 1987, str. 23, 29, 32–33, 46, 74, 80, 83, 85, 90, 186, 200, 206; 2. 1988, str. 39, 84, 112, 126, 130. — I. Mažuran: Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine. Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU u Osijeku, 2(1988) str. 378. — J. Horvat: Politička povijest Hrvatske, 1. Zagreb 1989, 159, 190–193. — I. Mažuran: Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU u Osijeku, 6(1993) str. 553–554. — F. Potrebica: Tri stoljeća požeške gimnazije. Jastrebarsko 1994. — I. Perić: Hrvatski državni sabor, 1–2. Zagreb 2000. — G. Hruška: Veliki župani Požeške županije 1745.–1924. Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, 6(2001) str. 86. — S. Sršan: Župani i arhivsko gradivo Virovitičke županije od 1745. do 1918. Ibid., str. 43–44. — Zbornik znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije, 1. Jastrebarsko 2003, str. 283, 659; 2. str. 1285, 1361, 1457. — Kulturna baština Požege i Požeštine. Požega 2004, 92–93, 95–99, 101, 154, 317–318, 326–327. — J. Buturac: Stanovništvo Požege i okolice (1700.–1950.). Jastrebarsko 2004. — F. Ciraki: Bilježke. Zapisci. Požega 2004. — Tomo (1781–1853). — N. Andrić (dr. A.): Dva stara zbornika. Narodne novine, 75(1909) 31, str. 2–3. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 2. Zagreb 1910. — F. Fancev: Hrvatska dobrovolja u popijevkama, zdravicama i napitnicama prošlih vjekova. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1937, XXXI/1, str. 153–164.
Milan Vrbanus (2013)
