Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KUGLI, nakladnička, knjižarska i tiskarska obitelj (XIX–XX. st.). Osnivač joj Stjepan (1851–1915) u Novom je Sadu završio gimnaziju te u Beču 1875–80. izučio za knjižara i radio u knjižarama F. i H. Manza i R. Lechnera. U Zagrebu je od 1880. bio pomoćnik u knjižari L. Hartmana, nakon smrti kojega je 1881. s A. Deutschem preuzeo tiskaru i knjižaru u Dugoj ul., kbr. 12 (Radićeva ul.). Od Hartmanovih su nasljednika otkupili njegovu i nakladninu Lj. Gaja, kupili tiskaru G. Grünhuta 1888, otvorili radionicu papirnatih vrećica 1892, otkupili knjižaru E. Mučnjaka i H. Senftlebena 1894. Osuvremenili su tiskaru, od 1895. bavili se i prodajom papira na veliko (Skladište papira L. Miller), 1896. knjižaru i tiskaru preselili u Ilicu, kbr. 30, i ondje 1900. otvorili knjigovežnicu, utemeljivši jedan od prvih tiskarsko-knjižarskih zavoda u hrvatskim zemljama. God. 1903. kupili su od R. F. Auera knjižaru F. Župana, s nakladninama F. i L. Župana, D. Albrechta i D. H. Fiedlera te Auera, u više navrata otkupljivali zalihe MH, od 1916. surađivali s HGZ, od 1925. s JAZU. Imali su i zastupništva stranih naklada, a svoja su izdanja raspačavali u četiristotinjak knjižara. Iako je Deutsch zbog bolesti odstupio 1902, do 1913 – kad je Stjepan dobio obrtnicu – knjižara se vodila pod imenom L. Hartman (Kugli i Deutsch), poslije Knjižara L. Hartman (St. Kugli). Od 1915. poduzeće su vodili sinovi Rudolf (1886–1933), Ivo (Ivan; 1892–1982) i Zlatko (1894–1965). Ivo je 1910. završio Trgovačku akademiju u Zagrebu te 1912–14. u Leipzigu polazio Visoku trgovačku školu i poslije volontirao u Leipziger neueste Nachrichten, a nakon I. svjetskoga rata radio u obiteljskom poduzeću. Objavio je putopise po Italiji i Africi u Domu i svijetu (1922–23) i knjizi Egzotično putovanje (Zagreb 1924) te surađivao u Knjižarskom glasniku (Beograd 1924). Tvrtka je protokolirana pod nazivom St. Kugli, knjižara Kr. sveučilišta i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1933, kad je na Kanalu (Radnička cesta) otvoren pogon s tiskarom, cinkografijom, knjigovežnicom, stolarskom i mehaničarskom radionicom za izradbu učila te tvornicom papirne konfekcije. Obiteljska imovina konfiscirana je 1945. — Djelatnost im je obuhvaćala i posudbenu knjižnicu, antikvarijat, prodaju glazbala i umjetnina. U vlastitoj su nakladi, u skladu s prosvjetnom politikom I. Kršnjavoga, objavili nizove Hrvatska biblioteka, Hrvatska kazalištna biblioteka, Zbirka hrvatskih zakona s komentarima i Spisi za mladež, tiskali udžbenike, svjetsku beletristiku te velik broj hrvatskih poučnih, književnih i znanstvenih djela, a posebno su se bavili glazbenim nakladništvom (Edition Kugli, Konzervatorijska izdanja), objavivši do kraja 1930-ih više od 400 muzikalija. Izdavali su periodike Kroatische Revue (1882), Zvonimir (kalendar, 1884–1924), Dom i sviet (1888–1923; 1898–1914. urednik Stjepan, 1917–18. Rudolf, 1920–23. Ivo), Gimnastika (1890–99), Zvekan (1890–1903), Glazba (1893), Parižka moda (1895–1938), Književni vjesnik (1904–41) i Ilustrovana ratna kronika (1914–17), od 1896. tiskali popise knjiga, muzikalija, zemljovida, školskih potrepština i otkupljenih izdanja.

LIT.: Oesterreichisch-ungarische Buchhändler-Correspondenz. Festnummer anlässlich des 50jährigen Bestehens 1860–1910. Wien 1910. — V. Klaić: Knjižarstvo u Hrvata. Zagreb 1922, 67–70. — I. Esih: Rudolf Kugli. 15 dana, 3(1933) 5, str. 80. — H. Petris: Naši knjižarski problemi. Ibid., 18, str. 278–279. — A. Lj. Lisac: Razvoj industrije papira u Zagrebu. Zagreb 1961. — T. Puškadija-Ribkin: Knjigoveže i knjižari u Zagrebu u prvoj polovici XVIII. stoljeća. Iz starog i novog Zagreba, 1996, 7, str. 118. — I. Iveljić: Očevi i sinovi. Zagreb 2007. — A. Stipčević: Socijalna povijest knjige u Hrvata, 3. Zagreb 2008. — B. Majhut i D. Franić: Kuglijev nakladnički niz Pripovijesti djeda Nike. Biobibliographica, 2009, 3, str. 129–162. — M. Stanić Palašti: Odabrani zagrebački nakladnici muzikalija prije drugoga svjetskog rata. U: Hrvatska glazba u XX. stoljeću. Zagreb 2009.
 
Olga Maruševski (2013)